Zašto je lovranski marun poseban?

Kesten je oduvijek hranio i grijao seosko stanovništvo. Ipak, lovranski marun izdvaja se po svojim iznimnim sortnim svojstvima. Zahvaljujući mikroklimi Učke, tlu i pažljivom gospodarenju šumama, ima krupan plod i tanku ljusku koja se lako odvaja. Osim toga, bogatog je i slatkastog okusa, pa je neizostavan sastojak tradicijske kuhinje.

Lovranski marun oplemenjena je, krupnoplodna sorta pitomog kestena (Castanea sativa Mill.). Tradicionalno se uzgaja na istočnim padinama Učke, u okolici Lovrana, Opatije i Mošćeničke Drage. Njegov uzgoj i branje zahtijevaju trud, znanje i poštovanje prema prirodi.

Šume pitomog kestena na ovim su prostorima u prošlosti prolazile kroz teške izazove. Stabla su napadali bolesti i štetnici poput kestenove rak-rane i kestenove šiškarice. Zato marunari i stručnjaci danas ulažu velike napore u obnovu i zaštitu nasada. Naime, očuvanje kestena ujedno znači i očuvanje biološke raznolikosti te krajobraza Parka prirode Učka.

Uspješan uzgoj počinje kvalitetnom sadnicom

Uspješan uzgoj maruna započinje odabirom kvalitetnog sadnog materijala. Ključni preduvjet uspjeha su provjerene cijepljene sadnice. One nose plemke vrhunskih klonova maruna na generativnoj podlozi pitomog kestena. Tako osiguravaju genetsku istovjetnost, krupan plod i ranu rodnost.

Nasuprot tome, sadnja sjemenom ne jamči svojstva matične biljke. Kvalitetne sadnice mogu se nabaviti u specijaliziranim rasadnicima voćnog sadnog materijala.

Položaj, tlo i razmak sadnje

Marun je izrazito heliofilna kultura, odnosno traži puno sunca. Najbolje mu odgovaraju južni, jugoistočni ili istočni položaji. Zahtijeva duboka, rastresita, ilovasto-pjeskovita i kisela tla bogata humusom. Optimalna pH vrijednost tla iznosi od 4,0 do 6,0.

S druge strane, teška i vapnenačka tla nikako ne podnosi. Na takvim se tlima javljaju kloroza i truljenje korijena.

Budući da razvija bujnu krošnju, u intenzivnim se nasadima preporučuje razmak sadnje od osam do deset metara. To znači oko 100 do 150 stabala po hektaru.

Oprašivanje, gnojidba i rodnost

Maruni su samo djelomično samooplodni. Stoga u nasadu obavezno treba posaditi barem dvije različite sorte koje cvatu u isto vrijeme. Tako se osigurava kvalitetna oplodnja i veći prinos.

U razdoblju pune rodnosti u tlo se unose makroelementi. Uz to je obavezna jesenska primjena zrelog stajskog gnoja, koji održava prijeko potreban humus.

Zahvaljujući cijepljenim sadnicama, marun daje prve plodove već u trećoj godini nakon sadnje. Puna rodnost nastupa oko desete godine, a prinos tada iznosi od 20 do 40 kilograma po stablu.

Vodič za sadnju i njegu mladih stabala maruna

• Priprema sadne jame: Iskopajte jamu široku 80 do 100 centimetara i duboku oko 60 centimetara. Na dno stavite sloj zrelog stajskog gnoja pomiješanog s kvalitetnom zemljom. Pritom pazite da gnoj ne dođe u izravan dodir s korijenom.
• Postupak sadnje: Pažljivo pregledajte korijen sadnice i uklonite oštećene dijelove. Zatim postavite sadnicu u jamu tako da spojno mjesto (cjepivo) obavezno ostane iznad razine tla. Na kraju zatrpajte jamu i umjereno nagazite zemlju kako biste istisnuli zračne džepove.
• Njega i navodnjavanje: Nakon sadnje stablo obilno zalijte s najmanje 20 do 30 litara vode. Oko stabla oblikujte zdjelicu koja zadržava vodu. Zatim postavite malč od slame ili usitnjene kore jer čuva vlagu i sprječava rast korova. U prvoj godini redovito provjeravajte vlažnost tla te štitite mladu biljku od suše i glodavaca.

51. Marunada: Lovran slavi kralja svojih šuma

Lovran je i ove jeseni bio središte okupljanja ljubitelja tradicije, gastronomije i prirode. Marunada je održana po 51. put. Time je još jednom potvrdila status jedne od najvažnijih i najdugovječnijih manifestacija u regiji. U središtu fešte bio je, naravno, kralj ovdašnjih šuma – lovranski marun.

Ova tradicionalna fešta nije tek obična turistička manifestacija. Naprotiv, ona je duboko ukorijenjen simbol identiteta i suživota čovjeka i prirode liburnijskog kraja. Kroz desetljeća je Marunada uspjela očuvati izvornost i duh prošlih vremena. Istodobno privlači brojne posjetitelje iz cijele Hrvatske i inozemstva.

Ministar Vlajčić: Tradicija se prenosi na mlade

Na otvaranju 51. Marunade o važnosti ovog skupa govorio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić. Njegove su riječi događaju dale poseban, emotivan pečat. Naime, ministar je kao vukovarski prognanik u Lovranu proveo dane djetinjstva. Ondje je završio i prva četiri razreda osnovne škole.

Drago mi je što sam danas ovdje i na 51. Marunadi, manifestaciji koja je odavno prerasla lokalne okvire i postala dio identiteta Lovrana. Lovranski marun nije samo plod ovoga kraja, nego priča o njegovim ljudima, šumama i tradiciji koja se čuva generacijama. Lijepo je vidjeti da se ta priča nastavlja, da se sade nova stabla i da se tradicija prenosi na mlade. Upravo je to način na koji čuvamo ono što smo naslijedili i ostavljamo ga budućim generacijama, istaknuo je ministar Vlajčić.

Marunada tako ostaje svijetli primjer kako se tradicija može uspješno nositi s izazovima modernog vremena. Kroz druženje, pjesmu, stare zanate i promociju vrhunskih domaćih okusa Lovran svake jeseni iznova oživljava kvarnersku tradiciju. Na taj način njezine vrijednosti prenosi s generacije na generaciju.