Na današnjoj sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj usvojeno je Izvješće na vlastitu inicijativu nizozemskog zastupnika Jana Huitema o jačanju inovacija i gospodarskog razvoja u upravljanju europskim poljoprivrednim gospodarstvima u budućnosti. Predmetnim izvješćem naglašava se važnost inovacija u poljoprivrednom sektoru te njihov doprinos daljnjem jačanju sektora i njegove konkurentnosti u vremenu koje je pred nama. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir sudjelovala je u izradi ovog izvješća kao izvjestiteljica u sjeni Europske pučke stranke.
 
Sam nacrt izvješća obuhvatio je mnoge izazove koji očekuju europsku poljoprivredu te predložio inovacije kao jedno od rješenja za navedene izazove. Zastupnica Petir rekla je da ne smijemo zaboraviti na svrhu i razlog postojanja zajedničke poljoprivredne politike, a to su osiguranje opskrbe kvalitetnom hranom 500 milijuna građana Europske unije te dostatni prihodi za poljoprivrednike. Glavni nositelji poljoprivredne proizvodnje i očuvanja ruralnog prostora su upravo poljoprivredna obiteljska gospodarstva. Zbog toga je zastupnica Petir odbacila pokušaje da se izvješće usmjeri prema industrijalizaciji poljoprivrede te je podnijela više amandmana koji su usvojeni, a koji ističu važnost očuvanja europskog sustava poljoprivredne proizvodnje utemeljenog na proizvodnji visokokvalitetne hrane s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Drugim usvojenim amandmanima zastupnika izvješće je u konačnici obuhvatilo i širi spektar tema poput inovacija u financiranju projekata u poljoprivredi pa sve do „pametnih“ načina upravljanja sustavima i korištenja podataka.
 
Izvješće ističe činjenicu da europska poljoprivreda može proizvesti proizvode visoke kvalitete i visoke dodane vrijednosti i ponuditi kvalitetna rješenja koja se temelje na znanju za potrebe prehranjivanja rastućeg i sve zahtjevnijeg svjetskog stanovništva.
 
Komisiju se potiče da osmisli rješenja kako bi se potaknula veća primjena sustava za upravljanje koji se temelje na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, nadzora podataka u stvarnom vremenu, senzorne tehnologije i sustava za otkrivanje u svrhu optimizacije proizvodnih sustava ili precizne poljoprivrede, što između ostalog može značiti prilagodbu promjenjivim proizvodnim i tržišnim uvjetima koja će dovesti do učinkovitijeg korištenja prirodnih resursa, povećanog prinosa usjeva, smanjenja ekološkog otiska, boljeg razumijevanja ponašanja životinja te poboljšanog zdravlja i dobrobiti životinja.
 
Poziva se na poduzimanje većih napora u razvoju integriranog sustava za zaštitu od štetnih organizama podržavanjem istraživanja o nekemijskim alternativama i mjerama i pesticidima sniženog rizika koji su povoljniji za okoliš te se od Komisije traži da predloži akcijski plan i osnuje stručnu skupinu kako bi se ostvario održiviji sustav za zaštitu od štetnih organizama.
 
Odbor smatra da su inovacije ključan alat i horizontalni prioritet u politici za razvoj i provedbu ZPP-a i postizanje ciljeva reforme ZPP-a za razdoblje 2014. – 2020., stoga poziva Komisiju da pruži ambiciozniju sveobuhvatnu strategiju s mjerljivim rezultatima kako bi se istraživanje i inovacije uskladili s prioritetima politike i usmjerili na njih te vjeruje da bi jedan od horizontalnih prioriteta europskog zakonodavnog okvira trebao biti jamčenje dovoljnog slobodnog prostora za pilot-programe i testiranja inovativnih tehnika. Petir se protivi korištenju GM tehnologije, ali i novih tehnika oplemenjivanja bilja koje se mogu smatrati tehnikama genetskog inženjerstva, stoga ove tehnologije nisu dobile prostor u izvješću.
 
Usvajanjem dogovorenih kompromisnih amandmana ovo izvješće je u konačnici kvalitetno uravnoteženo te daje snažnu potporu inovacijama u poljoprivrednom sektoru, ali ne zbog inovacija samih, već zbog njihove opće koristi za sve dionike – od poljoprivrednika do krajnjeg potrošača.

Prethodni članakKako se koristi hidrogel u uzgoju voća?
Sljedeći članakVrkuta – čarobnica s rubova šuma
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.