Poljoprivredno poduzeće Orahovica ove godine je zasadilo novih 70 hektara nasada lijeske na lokacijama Orahovice, Čačinaca i Našica. Njihove plantaže lijeske koje su podignute prema najvišim svjetskim standardima, protežu se na ukupno 500 hektara. Danas je PP Orahovica prepoznata kao jedan od najznačajnijih uzgajivača lijeske na području Europe.
Proizvodnja lješnjaka u tvrtki PP Orahovica ima dugu tradiciju, prije 38 godina posađeni su prvi nasadi lijeske. U vrijeme ranih 80 -ih godina prošlog stoljeća na području Hrvatske posađeno je više nasada lijeske. Od tad posađenih nasada jedini koji je i dalje ”živ” je nasad u PP Orahovici. Jedan od glavnih razloga što se proizvodnja lješnjaka održala je dobro odabran sortiment. U PP Orahovici su tad odabrali sortiment Istarski duguljasti, Rimski i Halški div. Upravo taj sortiment je idealan za klimatske uvjete u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje su suha i vruća ljeta a iznimno hladne zime. Već sedam godina PP Orahovica ima zasađeno pokušalište raznih europskih sorti, u kojem prati odnos svake sorte prema klimi i tlu te utjecaj bolesti i štetnika na svaku pojedinu sortu. Sorte Istarski duguljasti i Rimski pokazale su se najotpornije na hladne zime i proljetne mrazeve, koji su česta pojava kod nas. Te dvije sorte su i danas najzastupljenije u novim nasadima koji se sade, kako u tvrtki PP Orahovica, tako i u cijeloj Republici Hrvatskoj.

PP Orahovica

  http://www.pporahovica.hr/

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKorisni kukci u poljoprivredi
Sljedeći članakBilten Savjetnik 2018
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.