Prijedlog Zakona o prostornom uređenju predstavljen prošlog tjedna prvi je put definirao agrosunčane elektrane kao posebnu vrstu sunčanih elektrana. Agrosunčane elektrane imaju velik potencijal ostvarivanja višestrukog benefita.

Prema prijedlogu Zakona, postavljaju se na poljoprivrednim površinama i omogućavaju kombinirano korištenje zemljišta s ciljem poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje električne energije iz sunčeve energije. Površine pogodne za njihovu gradnju su poljoprivredne površine na kojima se, uz uspostavu trajnih nasada ili u sklopu farmi, staklenika i plastenika, postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti.

Isto tako, uvodi se jednostavnija procedura za ishođenje dozvole za agrosunčane elektrane. Zajedničkom raspravom možemo pronaći najbolja rješenja za istovremenu proizvodnju hrane i električne energije, uz osiguranje zaštite nasada i tla te ostvarivanje dodatnog prihoda i povećanje konkurentnosti poljoprivrednog gospodarstva. Zato Vas Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) pozivaju na panel Agrosunčane elektrane za  energetsku i poljoprivrednu proizvodnju, a potom i na istoimeni stručni Okrugli stol, te svojim sudjelovanjem doprinesete raspravi o korištenju obnovljivih izvora energije u poljoprivredi. 

Ova je tema dio programa međunarodne konferencije DANI SUNCA koja se 25.-26. svibnja 2023. održava u hotelu Elaphusa u Bolu na Braču.  Panel je na programu drugi dan konferencije 26. svibnja od 12.15 do 13.30, a nakon pauze za ručak na koji ste također pozvani, u 15.00 sati planiran je okrugli stol za dodatnu raspravu i sva pitanja na koja želite dobiti odgovore. Za praćenje panela i okruglog stola Agrosunčane elektrane za energetsku i poljoprivrednu proizvodnju nije potrebno platiti kotizaciju. Zbog ograničenog broja mjesta dolazak je potrebno potvrditi na: sunnydays@oie.hr



Prethodni članakVoluharice i miševi u i oko pčelinjaka
Sljedeći članakIzradite kućice za ptice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.