Odbor za pčelarstvo Hrvatske poljoprivredne komore održao je radionicu o pčelarstvu pod nazivom „Uloga pčela kao oprašivača u postizanju ciljeva održive biljne i stočarske proizvodnje u okviru novog ZPP-a“. Cilj je snažnije komunicirati moguća rješenja koja mogu pomoći u postizanju zelenih ciljeva u okviru Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. kroz sinergiju pčela oprašivača, biljnu i stočarsku proizvodnju.

Na radionici je zaključeno kako je potrebna snažnija komunikacija i suradnja na svim razinama. Također i edukacija te snažnije kontrole na terenu. Isto tako potrebno je više financijskih sredstava kako bi se provela dodatna istraživanja, podloge i edukacija korisnika. Potrebno je osigurati 10 eura po košnici, sadnju medonosnog bilja tijekom cijele sezone, te pravovremenu košnju kako se ne bi prekidao izvor hrane za pčele. Sudionici skupa smatraju kako je u sektoru potrebno osigurati interdisciplinarnost, provjeriti metodu i model koji koriste kolege iz Slovenije.

Važno je imati i točnu bazu podataka poljoprivrednika kako bi se napravile što vjerodostojnije kalkulacije. Isto tako potrebno je osigurati sredstva kroz Fond za zaštitu okoliša u slučaju pomora pčela, ali i izmijeniti Pravilnik o suzbijanju bolesti iz 2004 godine. Na radionici su prezentirana i neka od rješenja koja nudi nova ZPP kada je riječ o potporama za pčelarstvo. Također i rješenja koja je ranije ponudilo EU krovna organizacija pčelara – BEELIFE. Govora je bilo i o novom Pravilniku o držanju pčela.

U sklopu radionice održana je i panel rasprava. Sudjelovali su predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, član saborskog Odbora za zaštitu okoliša, saborski zastupnik Marin Miletić, te načelnik Sektora Ministarstvo poljoprivrede Mato Čačić.

Na radionici su sudjelovali i predstavnici znanstvenih institucija prof. dr. sc. Lidija Svečnjak, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagreb, prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, te predstavnici struke i poljoprivrednika – predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet, načelnik Sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje Centra za stočarstvo HAPIH dr.sc. Dragan Solić, voditelj Uzgojnog programa sive pčele, Udruga uzgajivača slekcioniranih matica pčela Hrvatske dr.sc. Marin Kovačić i dr.

Pčelarstvo je bitno za proizvodnju hrane te se mora početi vrednovati uloga pčela kao oprašivača. Također i kreiranje potpora i metodologije potpora. Pritom je označavanje podrijetla meda velik problem ne samo u Hrvatskoj. Poznato je da neke zemlje na EU tržište stavljaju više meda nego što ga proizvedu. Treba posebno naglasiti kako je važno boriti se za opstanak pčelarstva, a protiv uvoznih patvorina

Predsjednica saborskog Odbora za Odbora Marijana Petir ponovila je koliko je pčelarstvo bitno za proizvodnju hrane. Također i kako se mora početi vrednovati uloga pčela kao oprašivača. Najveći naglasak Petir je stavila na zahtjev za povećanim financiranjem pčelarskog sektora (u Hrvatskoj i drugim zemljama EU koje imaju veliku proizvodnju meda), osiguranje kvalitetnog meda za potrošače te zaštitu pčelinjih zajednica.

-Uloga pčela i njihov doprinos očuvanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti je podcijenjena i potrebno je raditi na njenom osnaživanju. Opasnost od smanjenja broja pčela predstavlja opasnost za nastavak poljoprivredne proizvodnje koju poznajemo i održanja biljnih vrsta koje nas okružuju, a posredno i na dostupnost hrane. Zato je osobama koje su svoj život posvetile brizi o pčelama i proizvodnji meda potrebno olakšati poslovanje. Sve kako bi nastavili raditi odgovoran i koristan posao ali i privukli nove pčelare, kazala je Petir.

Petir se kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu izborila za pčelarski sektor odnosno za potpore po pčelinjoj zajednici. One će se početi isplaćivati sa stupanjem novog ZPP-a na snagu. Cilj te potpore je podupiranje ekološke usluge pčela kao oprašivača. Ona je bila i jedna od organizatorica Europskog tjedna pčela i oprašivača u Europskom parlamentu. Na njemu je svake godine predstavljala hrvatske pčelare i njihove proizvode.

Član saborskog Odbora za zaštitu okoliša, saborski zastupnik Marin Miletić kazao je kako je do sada obišao 50 pčelara uključujući slovenske. Također, organizirao je dva okrugla stola u Saboru koji su okupili oko 80 pčelara svaki. Posebno je istaknuo slovenski model organizacije pčelarstva koji je sjajno uređen.

-U Sloveniji pčele ne smetaju nikome i nigdje. Djecu i mlade se od najranije dobi uči suživotu i važnosti samih pčela. Slovenci su nam tako blizu, mogli bismo od njih puno toga naučiti i usvojiti. Pčelara u Sloveniji ima 10.000. Imaju više od 200 košnica smještenih među ostalim tik uz škole. U školskom sustavu imaju organizirane aktivnosti, edukacije o pčelama, pčelarske klubove učenika. Stalno se radi na senzibiliziranju  javnosti o važnosti pčela. Slovenski stručnjaci su izračunali da pčele za poljoprivredu kroz  oprašivanje, bioraznolikost, smanjenje pesticida – državi godišnje doprinesu sa 110 milijuna eura. Pa su dogovorili da se 2 posto tog iznosa dodatno vrati pčelarima, istaknuo je Miletić.

Predsjednik Odbora za pčelarstvo HPK Željko Vukić ponovio je stav HPK kako je potrebno osigurati financijska sredstva zbog vremenskih uvjeta za prihranu pčela. Pri tome je naglasio kako postoje problemi šteta od elementarnih nepogoda. Međutim, ista nije mjerljiva te je potreban bolji pravni okvir o pomoći pčelama.

Pčelarima je potrebno omogućiti dobivanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Isto tako potrebno je zalagati se za izjednačavanje statusa pčelara sa stočarima i uvođenje određenog broja košnica po hektaru livade. Sve kako bi se osigurao veći broj livada za livadni med. U bespašno vrijeme potrebno je osigurati travnate površine za oprašivače odnosno pčele. Postoji mogućnost korištenja zajedničkih sredstava i suradnje sa ratarima i stočarima koristeći njihove livade za sijanje kvalitetnog medonosnog bilja za pašu pčela, kazao je Vukić. Dodao je kako bi rezultat pašarenja svakako bila kvalitetnija biljna masa za sijeno i stočnu hranu. Uz dogovor sa stočarima i ratarima može se ostvariti obostrana korist.

Pčelarski sektor sastavni je dio europske poljoprivrede. Ona uključuje više od 620 000 pčelara u EU-u, a od ključne je važnosti za EU te znatno doprinosi društvu i s gospodarskog aspekta s oko 14,2 milijardi eura godišnje. Poseban je njegov značaj s ekološkog aspekta zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti. 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele. Iz tog razloga potrebno je uvođenje mjere za oprašivanje. Osobito je potrebno omogućiti naknadu za održiv razvoj autohtone pasmine pčela naše „Sivke“, objavljeno je iz HPK.

Na radionici je naglašeno kako su potrebne stroge kontrole u cilju suzbijanja prodaje patvorina na tržištu. Važno je i osigurati snažniju promociju domaćeg meda, ali i pčelarima osigurati veći broj savjetodavca na terenu. Posebno je istaknuta važnost te gospodarska  i društvena ulogu pčelarskog sektora, te da kolika je negativna vanjsko-trgovinsku bilanca EU u prometu medom.

S ukupno 18,2 milijuna košnica i 612 000 pčelara, samodostatnost Europske unije u proizvodnji meda iznosi 60 posto. Od navedenog, po broju košnica hrvatski pčelari zauzimaju 12 mjesto u Uniji. Po broju pčelara nalazimo se na tek na 19 mjestu. Sve ovo govori o potrebi jačanja i podupiranja pčelarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Priroda nam je dala mogućnost i priliku, na nama je da ju pametno iskoristimo planirajući istovremenu proizvodnju, zaštitu okoliša, socijalnu i društvenu dimenziju i brigu o pčelama, objavljeno je iz HPK.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje