DiWine Summer, osma konferencija Meetinga G2 održana je u srpnju u Zagrebu, a bila je posvećena hrvatskom vinu. Bila je to još jedna prilika susreta poslovnih ljudi iz Hrvatske i dijaspore, njihovog upoznavanja i povezivanja na zajedničkom projektu, ove godine na vinima. Na susretu se okupilo stotinjak osoba iz šesnaest država svijeta, od Australije do SAD-a.

Uz dva panela i popratne sadržaje, od kojih se posebno dojmilo kušanje hrvatskih i drugih vina i pjenušaca, predviđeno vrijeme je brzo prošlo. Dojam je da za ovakvu temu ni dva dana ne bi bila dovoljna.

Veliki iskorak učinjen u proizvodnji grožđa i vina

Na konferenciji su sudjelovali Mateja Žužić iz Vinarije „Jagunić“, Boris Vuglec iz Vuglec Brega, Mladen Papak iz „Vina Papak Ilok“. Zatim Janko Kezele, predstavnik „Vina Kezele“ te video-porukom Juraj Sladić iz Vinarije „Testament“. Vrlo dojmljive nastupe imali su i Mate Klikovits iz Vinarije „Mate“ inače gradišćanski Hrvat. Zatim Nijemac Bruno Alexander Gantenbrink, vlasnik slavonske kompanije Auric Barrels koja proizvodi vinske bačve od slavonskoga hrasta. On-line su se uključili Ivo Jeramaz – glavni vinar slavne kalifornijske vinarije „Grgich Hills“. Zatim Mirena Bagur – vlasnica američke kompanije „Croatian Premium Wine Imports“ iz Bostona koja već nekoliko godina uvozi hrvatska vina u SAD te Saša Muradori koji to isto čini u Kanadi kroz svoju kompaniju „Croatia Unpacked“.

Vrlo zanimljivi i dojmljivi su bili nastupi domaćih vinara. Njihov jedinstveni zaključak je da je veliki iskorak učinjen u proizvodnji grožđa i vina. Također i da nas očekuje bolje tržno pozicioniranje na dohodovno izdašnijim, ciljanim inozemnim tržnim nišama. To su potvrdili i učesnici iz udaljenih država koji su se uključili u raspravu putem interneta. Istakli su da je spominjanje hrvatskih vina u krugovima vinoljubaca zemalja gdje žive danas nešto uobičajeno.

Za takav iskorak zaslužni su svi, od proizvođača, struke, javnih institucija pa da naših „ambasadora širom svijeta tj. svakog Hrvata koji ima vezu s domovinom“. Golemi iskorak je očit nakon hrvatskog pristupa EU. Ili kako reče gradišćanski Hrvat Klikovits „nekada su vinogradari i vinari iz Hrvatske dolazili u Gradišće učiti i bilo je očito da su iza nas desetak godina, a danas se već može kod nekih od njih dolaziti po znanje“.

Sudionici konferencije DiWine Summer na svečanoj večeri

Prosječna veličina vinograda je 0,3 ha

Proizvodnja grožđa je sveprisutna na cijelom teritoriju Hrvatske i njome se bavi oko 35 tisuća proizvođača. Njih 78 % upisano u Vinski registar. Iako je sve više suvremenih nasada, prosječna površina vinograda je i dalje mala. Ona iznosi oko 0,5 ha uz prosječnu površinu parcele od 0,3 ha. U proizvodnji vina s 41 % prevladava Graševina, ali je dosta široka lepeza i ostalih sorti.

Hrvatski potencijal je bogata klimatsko-pedološka različitost. To je uvjetovalo i rasprostranjenost vinove loze po cijelom njenom cijelom teritoriju, od kontinentalne nizine do otočja. Važna je tradicija proizvodnje, prisutnost mnoštva autohtonih sorata, zavidno znanje i želja za daljnjim učenjem proizvođača. Zatim potpora države u daljnjem razvoju te turizam kao prilika za plasman. Ipak, ne smijemo zaboraviti da postoji strah od poslovnog povezivanja proizvođača što bi pomoglo u stabilnijem tržnom nastupu. Također i u brendiranju pojedinih vina kao bitnog segmenta kod marketinškog zaokreta.

Iako se izvozna tržišta „nude“ domaćim vinima, u skorije vrijeme teško je za očekivati veći iskorak i to zbog nekoliko razloga. Prvo je mala raspoloživa količina. Kod toga se treba voditi s idejom da jedino autohtona, premium vina imaju priliku svoga jačeg tržišnog pozicioniranja. Veći nastup je malo izvjestan i jer je zbog zakona volumena teško pronaći svoje mjesto u odnosu npr. s vinima iz Čilea, Francuske i sl. Zbog toga domaći proizvođači svoju priliku trebaju iskoristiti na domaćem tržištu jer je vanjsko trgovinski deficit oko 11 milijuna eura.

U narednom razdoblju bitna je suradnja domaćih proizvođača s našim iseljenicima koji su najbolji ambasadori hrvatskih vina. I od njih se očekuje pomoć kod transfera znanja. Također i kao buduće investitore kod novih nasada i prerađivačkih kapaciteta, čemu smo već i svjedočili. Jer kako se na skupu spomenulo „uz sve razlike ipak smo zajedno jači“. A do devete konferencije Meetinga G2 uz realizaciju započetih priča o suradnji, veselimo se budućim odličjima naših vinara koje polučuju širom svijeta.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak183. seminar Europskog udruženja agrarnih ekonomista u Zagrebu
Sljedeći članakOdržana radionica o pčelarstvu – pčelarima je važno omogućiti potporu za oprašivanje za održivi razvoj
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Ivo Grgić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Agronomskim fakultetu u Zagrebu gdje je voditelj nekoliko predmeta. Predavao je i na drugim fakultetima u Zagrebu, Kninu, Splitu. Bio je gost profesor u Sloveniji, Makedoniji i BiH. Usavršavao se u Sloveniji, Makedoniji, BiH, Mađarsko, Španjolskoj, Grčkoj itd. Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova/publikacija. Autor je i koautor nekoliko knjiga, udžbenika, priručnika. Urednik je te recenzent nekoliko udžbenika i studijskih programa. Član je uređivačkih odbora domaćih i inozemnih časopisa. Znanstveni interes je osim poljoprivredne politike i razvitak ruralnih područja te ruralni turizam, posebno agroturizam. Često sudjeluje u popularizaciji znanosti i struke te je čest gost elektronskih i tiskanih medija, a vesele ga susreti s „poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima te stanovnicima ruralnih područja“ gdje nastupa samostalno ili timski govoreći o aktualnim temama, Posebno rado komentira aktualne probleme u Gospodarskom listu, te Slobodnoj Dalmaciji. Član je, utemeljitelj i u dva mandata predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva. Član suradnik je Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovi, član Akademije poljoprivrednih znanosti Hrvatske, Matice Hrvatske, HKD Napredak te Udruge Hrvata BiH Prsten gdje je predsjednik zaklade PRSTEN.