U okviru On-farm modela očuvanja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kojeg koordinira Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Poljoprivredni institut iz Osijeka umnožio je i pripremio uzorke ječma,  pšenice,  lucerne, stočnog graška i sikirice brisane sa sortne liste.

Poljoprivrednici ih mogu dobiti besplatno za potrebe vlastite proizvodnje i eksperimentiranje. Zainteresirani se mogu javiti on-farm koordinatorici na mail adresu onfarm.info@gmail.com

– Pod biljnim genetskim izvorima najčešće se misli na stare i tradicijske sorte bilja koje je važno čuvati iz više razloga. Raznolikost vrsta i sorata u proizvodnji stalno se smanjuje. Od ukupno 7000 biljnih vrsta koje se mogu koristiti za prehranu, danas preko 50% energije osiguravaju samo tri: riža, pšenica i kukuruz. Modernim oplemenjivanjem bilja također se smanjuje genetska raznolikost unutar sorata na tržištu. Poticanjem kupovine certificiranog sjemena dolazi do gubitka cijelog niza tradicijskih sorata.

Procjenjuje se da je u posljednjih 100 godina izgubljeno čak 75% biljne genetske raznolikosti svijeta. S obzirom na nagle promjene klime, kvalitete tla i sl. kojima svjedočimo, važno je očuvati što širi raspon genetskog materijala dostupan za oplemenjivanje bilja budućnosti. Zbog toga se mnogi poljoprivrednici i stručnjaci u svijetu i kod nas uključuju u razne formalne i neformalne programe očuvanja biljnih genetskih izvora, navode iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača.

On-farm model

Od 2023. u Hrvatskoj se u sklopu Programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu provodi On-farm model. Njegov je cilj učiniti dostupnim dio biljnih genetskih izvora iz kolekcije Nacionalne banke biljnih gena. Banka gena u Hrvatskoj nije centralizirana nego ju čini 11 institucija i tri udruge. Čuva ukupnu genetsku raznolikost koju čine naše tradicijske sorte čiji su uzorci (primke) sakupljeni od poljoprivrednika diljem Hrvatske, te stare sorte koje su oplemenjivane ali su brisane sa sortne liste kao i divlje jestivo bilje i divlje srodnike kultiviranih vrsta.

U onfarm programu mogu sudjelovati poljoprivrednici koji imaju registriran OPG ili SOPG, a godišnje mogu preuzeti najviše 10 uzoraka. Sjeme dobivaju besplatno ali snose trošak dostave i potpisuju ugovor. S njime jamče da će sjeme posijati i javiti povratnu informaciju o iskustvima uzgoja. Ukoliko su iskustva pozitivna, na svom gospodarstvu mogu nastaviti čuvati sjeme i koristiti sorte u proizvodnji. Detaljne informacije dostupne su u brošuri koja se može preuzeti na ovoj stranici.

Trenutno je dostupno sjeme četiri sorte lucerne, četiri sorte graška, dvije sorte sikirice, četiri sorte ječma i dvije sorte pšenice. Radi se o sortama iz kolekcije Poljoprivrednog instituta Osijek. One su oplemenjivane ali su ih pred niz godina potisnule modernije sorte. Ipak, neke od njih imaju dobra svojstva u proizvodnji, posebno na manjim gospodarstvima.

Izvor i foto: vinkulja.hr

Prethodni članakEvo tko su pobjednici RuralFoto natječaja
Sljedeći članakBespovratne potpore za poljoprivrednike u depopuliranim područjima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.