Poziv / molba pčelarima – podaci o gubicima pčelinjih zajednica

Pčelarstvo ima veliku ekološku i ekonomsku vrijednost stoga je značajno pratiti brojnost pčelinjih zajednica, njihov prostorni raspored te imati uvid u zdravstveno stanje i probleme s kojima se suočavaju. Na gubitak pčelinjih zajednica utječe kombinacija bioloških i kemijskih stresora, klimatskih i okolišnih čimbenika te primijenjena tehnologija pčelarenja.

Velike su razlike u broju stradalih zajednica na određenom prostoru. To znači da je gubitak teško pripisati jednom čimbeniku. Umjesto toga, uzrok gubitka može biti različit od zajednice do zajednice. Svaki ovaj čimbenik zasebno, ali i njihove povezanosti (interakcije) su značajni za zdravlje i vitalnost pčelinjih zajednica.

Gubitci pčelinjih zajednica događaju se tijekom čitave godine, premda su najizraženiji u zimskom razdoblju. Zima je kritično razdoblje za pčele. Velik broj stradalih zajednica tijekom ovog razdoblja ima izravan negativan utjecaj kako na proizvodnju meda tako i na brojnost pčela koje oprašuju važne poljoprivredne kulture, ali i samoniklo bilje. Održavanje zimskih gubitaka na biološki i ekonomski prihvatljivoj razini preduvjet je za osiguranje profitabilnosti u pčelarstvu i za oprašivanje bilja. Zimski gubitci variraju i po godinama i po regijama. Dio ovih varijacija rezultat je prirodne raznolikosti okoliša, klimatskih prilika, izvora hrane te razlika u pčelarskoj praksi.

Sustavni pristup smanjenju zimskih gubitaka na prihvatljive razine zahtijeva pouzdane podatke o zimskim gubitcima kao i bolje razumijevanje realnog stanja u pčelarskoj proizvodnji.

Podaci o uspješnosti prezimljavanja pčelinjih zajednica i gubicima prikupljaju se u Republici Hrvatskoj od 2009. godine. Dobiveni rezultati ukazuju na kontinuirane gubitke iznad biološki i ekonomski prihvatljivog praga do 10 %, uz trend rasta gubitaka (tablica 1).

Tablica 1. Broj pčelara koji su odgovorili na anketu te broj uzimljenih i stradalih zajednica po godinama

Tijekom protekle zime 2021./2022. na anketni upitnik odgovorila su 172 pčelara iz svih hrvatskih županija. Kao i ranijih godina, pčelari su imali različite gubitke, od onih bez gubitaka pa do primjera gdje su stradali čitavi pčelinjaci. Najveći gubici prijavljeni su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok su najniži u Osječko-baranjskoj županiji (grafikon 1).

Grafikon 1. Udio (%) stradalih zajednica po županijama tijekom zime 2020./2021. i 2021./2022. anketiranih pčelara

Glavnina gubitaka pčelinjih zajednica zabilježena je od studenog 2021. do ožujka 2022., s najvećim gubitcima u veljači 2022. godine (Grafikon 2). Zabrinjavajuća je pojavnost gubitaka praktično tijekom čitave godine. Gubici nisu zabilježeni jedino tijekom travnja i svibnja 2022. u razdoblju intenzivnog razvoja zajednica (sezona rojenja).

Grafikon 2. Gubici od travnja 2021. do ožujka 2022. godine po mjesecima anketiranih pčelara

Ove godine, kao i prethodnih, prikupljaju se podaci o gubitcima pčelinjih zajednica. U okviru međunarodne organizacije COLOSS izrađen je standardizirani upitnik o pčelinjim gubicima, koji se provodi preko deset godina. Aktivnosti na međunarodnom nivou rezultirale su većom pažnjom prema pčelama u međunarodnoj javnosti, uključujući Europsku komisiju i Parlament. Ovime ukazujemo na važnost svakog pčelara koji ispuni upitnik bez obzira da li je imao gubitaka ili nije.

Upitnik je anoniman. Rezultati upitnika biti će objavljeni u Gospodarskom listu, Hrvatskoj pčeli i ostalim javnim glasilima. Upitnik je otvoren za ispunjavanje do 01. lipnja 2023. godine., no svjesni početka pčelarske sezone i aktivnosti koje su pred nama, pozivamo Vas da ga ispunite što prije.

Upitnik nalazi na poveznici: https://www.bee-survey.com/index.php/843138?lang=hr