Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić proglasio je elementarnu nepogodu za 8 gradova i 14 općina s područja Zagrebačke županije zbog vremenske nepogode, nastale u razdoblju od 20. do 23. travnja 2017. godine, uzrokovane mrazom koji je na navedenom prostoru nanio potpune materijalne štete na poljoprivrednim kulturama, voćnjacima, vinogradima i vrtovima.

 

Elementarna nepogoda proglašena je za područje gradova: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Vrbovec te općina: Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pušća i Rugvica.

 

Nakon Županove Odluke o proglašenju elementarne nepogode, općinska i gradska povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda dužna su odmah, a najkasnije u roku od 8 dana, izraditi Prvo priopćenje s procjenom ukupne štete te ga dostaviti Županijskom povjerenstvu koje će potom zbrojene podatke dostaviti Državnom povjerenstvu. Također, gradovi i općine dužni su unijeti procijenjene štete u Registar šteta u poljoprivredi.

Prethodni članakMljekarima sutra isplata 19 milijuna kuna naknade štete zbog cijepljenja životinja protiv bolesti kvrgave kože
Sljedeći članakNeprovedivo rješenje o nasljeđivanju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.