Otvara se prvi posavski kukuruzni labirint “Hrvatica” u Dubrovčaku Lijevom kod Ivanić-Grada. Projekt je inicirala Turistička zajednica Ivanić-Grada u suradnji s nekoliko partnera. To su Poljoprivredni institut Osijek, Muzej Ivanić-Grada, Prijatelji baštine, KUD “Posavac” Dubrovčak Lijevi – Topolje i DVD Dubrovčak Lijevi. Projekt podržava i Grad Ivanić-Grad. Inspiracija za projekt su kukuruzni labirinti u Srednjoj Europi, posebice u Češkoj.

Svečano otvaranje prvog posavskog kukuruznog labirinta održat će se 19. kolovoza (petak) 2022. u 10:00 sati.

Lokacija: parking kod pješčane plaže na Savi u Dubrovčaku Lijevom, zatim par minuta pješice do same lokacije na kojem će uz brojne goste i organizatore sudjelovati gradonačelnik Grada Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.

Program:

  • pozdravni i prigodni govori
  • obilazak labirinta
  • zakuska i osvježenje

Cilj projekta je podrška održivom razvoju turizma u ruralnom području koji uključuje lokalnu zajednicu, pruža posjetiteljima inovativno iskustvo i direktan kontakt s prirodom.

Zahvaljujući kukuruznom labirintu na Dubrovčaku Lijevom na parceli g. Josipa Klaka, dobit ćemo atraktivnu turističku instalaciju od prirodnog resursa. Ona će trajati od kraja kolovoza do sredine listopada i na taj način pružiti obiteljima, parovima, samostalnim istraživačima i grupama mogućnost istraživanja, dodatni turistički sadržaj uz posjet Ivanić-Gradu, kaže direktorica Turističke zajednice Grada Ivanić-Grada Ana Gašparović.

Dodaje kako je motiv kukuruznog labirinta preuzet s posavske narodne nošnje „Hrvatica“, karakteristične za taj dio Posavine. Time je dobivena dodatna povezanost s lokalnim kulturno-povijesnom baštinom. Za nacrt labirinta zaslužna je Kristina Komšo, studentica krajobrazne arhitekture i članica udruge Prijatelji baštine. Sam kukuruz je hrvatski proizvod Poljoprivrednog instituta Osijek pod nazivom „Kulak“. Posjetitelji će tijekom obilaska saznati više informacija i o ovoj sorti kukuruza. 

Tijekom boravka u labirintu posjetitelji će moći istraživati zanimljivosti iz lokalne baštine odgovarajući na pitanja koja su postavljena na desetak tabli unutar labirinta poput „Po čemu je Dubrovčak dobio ime?“ ili „Što povezuje Dubrovčak Lijevi i Dubrovčak Desni?“. Zanimljivosti su pripremljene u Muzeju Ivanić-Grada.

Labirint će se moći posjetiti tijekom tjedna uz najavu, a subotama i nedjeljama od 10 do 18 sati. Preporučena je uplata donacije od 10 kn po osobi koja će se iskoristiti za daljnji razvoj labirinta i podršku lokalnom KUD-u i DVD-u. Njihovi će članovi sudjelovati i pomagati posjetiteljima u snalaženju u labirintu.

Kukuruzni labirint bit će otvoren i za vrijeme trajanja najveće turističke manifestacije u Ivanić-Gradu, 18. Bučijade (1. i 2.10.) i  kada će zasigurno velik dio posjetitelja rado posjetiti i kukuruzni labirint na Dubrovčaku Lijevom jer će biti posebno ukrašen bučama. 

Tijekom boravka na Posavini provezite se skelom po Savi ili posjetite neki od lokalnih OPG-ova.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako uzgojiti i koristiti daikon?
Sljedeći članakOdržan sastanak na temu posljedica suše u poljoprivrednoj proizvodnji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.