Na svjetskoj razini Kina je najveći proizvođač luka i češnjaka (75 % svjetske proizvodnje češnjaka), a unutar Europske unije dominiraju Španjolska, Nizozemska i Poljska.

Španjolska je najveći proizvođač i drugi najveći izvoznik luka u EU nakon Nizozemske. Među TOP-5 uvoznika luka, Velika Britanija je pokazala najveću dinamiku s povećanjem uvoza za 59 % ili 136.000 tona godišnje, što je povezano s trenutnom situacijom u britanskim supermarketima u kojima vlada nestašica povrća i voća, a luk je jedan od najdeficitarnijih artikala.

Što se tiče izvoza luka, Indija, Kina i Iran najviše su povećali izvoz luka u 2022. g. Indija je prvi put izvezla više od 2 milijuna tona luka godišnje, povećavši isporuke za 48 % u godini. Dobavljači iz Kine povećali su izvoz luka za četvrtinu, a obujam izvoza premašio je 835.000 tona. Iran je također premašio svoj izvozni rekord, 478.000 tona, povećavši izvoz luka za 24 % u protekloj godini.

Prethodni članakVukovi u Dalmaciji usred bijela dana poklali gotovo cijelo stado ovaca
Sljedeći članakKako spriječiti ili minimalizirati štete na stablima od olujnog nevremena?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.