Zagrebačka županija u ovoj će godini gradovima i općinama na svom području za realizaciju projekata u gospodarstvu, poljoprivredi, prometu i komunalnoj infrastrukturi te projekata financiranih EU fondovima dodijelit 4.025.000 eura.

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić istaknuo je kako je cilj ovih potpora zadržati stanovnike na području Zagrebačke županije, osigurati ravnomjeran razvoj i ono što je najvažnije, nastaviti stvarati uvjete za gospodarski rast.

U 2023. godini za projekte gradova i općina osigurali smo 3,2 milijuna eura. Ove godine taj iznos premašuje 4 milijuna eura, naglasio je Kožić. Podsjetio je kako su poduzetnici Zagrebačke županije drugi najuspješniji u zemlji po ukupnim prihodima i prosječnoj neto plaći. Također, Županija je prema indeksu razvijenosti na vodećem mjestu odmah iza Zagreba.

1,65 milijuna eura za komunalnu infrastrukturu

Od spomenutih 4.025.000 eura, najveći iznos od 1.650.000 eura dodijelit će se kroz Javni poziv za sufinanciranje izgradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji je otvoren do 30. studenog.

-Županijske i lokalne ceste dodatno će se uređivati i sredstvima Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije koja ove godine na raspolaganju ima 1,3 milijuna eura, odnosno 400.000 eura više nego prošle godine,  pojasnio je pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Ivica Horvatinović.

Kroz Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo gradovima i općinama dodjeljivat će se sredstva za sufinanciranje predškolskog obrazovanja na ruralnom području u ukupnom iznosu od 390.000 eura, za gospodarske manifestacije iz područja poljoprivrede u iznosu od 20.000 eura te za sufinanciranje izgradnje i uređenje infrastrukture na ruralnim prostorima (izgradnju, adaptaciju, sanaciju i opremanje područnih škola i objekata društvene namjene poput vatrogasnih i društvenih domova, dječjih igrališta, sportskih građevina, groblja) ukupno milijun eura. Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Josipa Kraljičkovića, u posljednjih 10-tak godina za mjere ruralnog razvoja izdvojeno je oko 10 milijuna eura.

Cilj je osigurati infrastrukturu za pogone i logističke centre

Kako bi gradovima i općinama pomogla oko izrade projektne dokumentacije za europske projekte Županija je osigurala 200.000 eura, a za sufinanciranje vlastitog učešća JLS u provedbi europskih projekta dodatnih 300.000 eura. Za razvoj poduzetničkih zona i inkubatora osigurano je 400.000 eura. Spomenuta tri javna poziva provode se kroz Upravni odjel za gospodarstvo i fondove Europske unije. Pročelnik Damir Fašaić poručio je da je cilj poduzetnicima u zonama osigurati svu potrebnu infrastrukturu za realizaciju investicija poput pogona i logističkih centara čiji broj kontinuirano raste.

Potpore Zagrebačke županije koristi i Općina Rakovec. Načelnica Brankica Benc navela je više projekata koji su sufinancirani županijskim sredstvima poput gradnje školske sportske dvorane, dječjih igrališta i nogostupa, uređenja nerazvrstanih cesta, sanacije i opremanja društvenih i vatrogasnih domova itd. Trenutno najvažniji projekt u Rakovcu je gradnja dječjeg vrtića koji se sufinancira sredstvima iz NPOO-a, Zagrebačke županije i Općine Rakovec.

Načelnik općine Klinča Sela Miljenko Vučković podsjetio je na gradnju osnovne škole i prateće sportske dvorane te je naglasio kako se u poduzetničkim zonama u posljednjih godinu dana realiziraju 200 milijuna eura vrijedne investicije u vidu logističkih centara. 

Da bi do takvih investicija došlo trebalo je pripremiti infrastrukture, a za to smo dobili pomoć Zagrebačke županije, zaključio je Vučković. Sve informacije o aktualnim natječajima dostupne su na web stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr u rubrici natječaji.

Prethodni članakPodnošenje zahtjeva za potpore malim mljekarama za nadoknadu troškova sabiranja mlijeka od 1. svibnja
Sljedeći članakNikad lakši uzgoj uz profesionalna sredstva za ekološku i integriranu proizvodnju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.