Gljivarska udruga Amanita je, u sklopu 21. zelinske gljivarijade pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Grada Sv. Ivana Zeline i Turističke zajednice Grada Sv. Ivana Zeline, svečano otvorila Gljivarsko edukativni park u šumi Raciljnjak, prvi takav u Hrvatskoj.

Nakon što je kapelan Ivan blagoslovio park, a Hrvatsko pjevačko društvo izvelo prigodan program, gradonačelnik Grada Sv. Ivana Zeline, Hrvoje Košćec, je svečanim presijecanjem vrpce otvorio park.

U Gljivarskom parku su izložene fotografije s opisom 120 vrsti gljiva. Izgrađena je staza, vodovodna mreža, sanitarni čvor i info pult. Park je izgrađen sredstvima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Grada Sv. Ivana Zeline i vlastitim sredstvima GU Amanite u ukupnoj visini od 26.800 eura.

Već od sljedeće školske godine u Gljivarsko edukativnom parku će Amanita organizirati za zainteresirane škole učionice na otvorenom s ciljem da se učenici upoznaju s osnovama gljivarstva i očuvanja prirode.

U Gradskoj vijećnici je održan skup determinatora, stručnjaka u gljivarstvu, na kojem su mikolozi s Instituta Ruđer Bošković, dr.sc. Ivana Kušan i Neven Matočec održali predavanje kako se sakupljaju uzorci gljiva za DNA analizu.

Na gljivarijadi je sudjelovalo preko 300 gljivara iz 20 gljivarskih društava od Istre do Slavonije i Međimurja. Ubrano je preko 50 vrsta gljiva.  Nagradu za najljepše ubranu gljivu je osvojila Jelena Sikirica Ćavar iz GD Kamilo Blagaić, ubravši prekrasnog kračuna (Agaricus macrosporus) na Kladešćici. Na natjecanju za najbolji plesni par prvo mjesto su osvojili Slavica Stančec (udruga žena Vinica) i Damir Malizan (GD Karlovac). Za najveselije društvo je i ove godine izabrano GD Krasnica iz Krapine, osvojivši ogromnu tortu u obliku vrganja.

 U organizaciji i realizaciji 21. zelinske gljivarijade je marljivo i vrijedno sudjelovalo točno 50 Amanita.

Prethodni članakMahunarke kao stočna hrana
Sljedeći članakTratinčica – maleni ljekoviti cvijet
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.