Ministarstvo poljoprivrede kroz Program ruralnog razvoja poljoprivrednicima sufinancira premiju osiguranja usjeva životinja i biljaka. Sve fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika mogu ostvariti 75.000 eura godišnje potpore, a intenzitet potpore iznosi do 70% prihvatljive premije osiguranja.

Kako bi se povećao interes poljoprivrednika za osiguranje vlastite proizvodnje te smanjile štete koje nastaju zbog elementarnih nepogoda i klimatskih promjena, Ministarstvo poljoprivrede je uvelo značajna pojednostavljenja u podmjeri 17.1. „Osiguranje usjeva, životinja i biljaka“.

Ono najvažnije je da korisnik osiguranja ne plaća cjelokupnu premiju osiguranja nego samo 30%, a ostalih 70% isplaćuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na račun društva za osiguranje, čime se zatvara obaveza korisnika. Ova je promjena imala značajan utjecaj i na likvidnost poljoprivrednika čija sredstva više nisu „vezana“ za vrijeme administrativne obrade zahtjeva za potporu u Agenciji za plaćanja. Još jedno olakšanje je i smanjenje praga gubitka poljoprivredne proizvodnje na 20%,  čime je ova vrsta police osiguranja postala atraktivnija, obzirom da je jedan od osnovnih razloga zbog kojeg poljoprivrednici nisu ugovarali ovu vrstu osiguranja, bila visina praga od 30%. 

Zbog provedenih mjera pojednostavljenja ostvaren je značajan rast premije osiguranja i broja ugovorenih osiguranja te je (do sada) u 2019. godini zaprimljeno ukupno 9.006 zahtjeva s traženim iznosom potpore od 115,6 milijuna kuna. Obzirom da se zahtjevi za potporu još uvijek zaprimaju u Agenciji, očekujemo do kraja godine još 500-njak zahtjeva.Zbog velikog interesa korisnika iznos inicijalne alokacije od 75 milijuna kuna bit će povećan i svi prihvatljivi korisnici dobit će sredstva za osiguranje.

„Bez osiguranja u poljoprivredi nema ni stabilne proizvodnje, a zadnjih nekoliko godina  svjedoci smo čestim elementarnim nepogodama i zato pozivam poljoprivrednike da iskoristite pojednostavljenja koja smo zbog njih uveli i osiguraju svoje usjeve, životinje i biljke jer plaćamo 70% iznosa premije osiguranja.“izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Polica osiguranja pokriva gubitke godišnje proizvodnje korisnika od jednog ili više rizika poput nepovoljnih klimatskih prilika, bolesti životinja, zaraze organizmima štetnim za bilje, okolišnim incidentima te gubitka kvalitete proizvoda. 

Ako usporedimo podatke za 2019. godinu s 2016. godinom, zaprimljeno je gotovo četiri puta više zahtjeva za potporu, a nadmašen je i očekivani broj zahtjeva za osiguranjem predviđen Programom ruralnog razvoja.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakHEP EE solar plus
Sljedeći članak100 milijuna kuna za projekte korištenja obnovljivih izvora energije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji uz nova pojednostavljenja!
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.