Međimurski kalamper je robna marka koja jamči izvorni hrvatski proizvod, a to je potvrđeno i posljednjeg dana ovogodišnjeg kolovoza u Belici, međimurskoj prijestolnici krumpira. Tamo je održan tradicionalni 19. festival krumpira ili kalampera, kako u Međimurju označuju ovaj značajan prehrambeni proizvod.

Sve nazočne, na početku priredbe, srdačno je pozdravio Damir Mesarić, predsjednik međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

Danas obilježavamo i 20. obljetnicu djelovanja Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira ili kalampera, koja se bori za svoj opstanak uz pomoć Općine Belica i Međimurske županije, kojima iskreno na tome zahvaljujem. Zadovoljan i ponosan velim kako sada imamo robnu marku ‘Međimurski kalamper’, robnu marku koja potrošačima jamči da kupuju izvorni hrvatski proizvod. Ovo smo ostvarili skupa s Hrvatskom poljoprivrednom komorom i Ministarstvom poljoprivrede s kojima i rješavamo mnoge stvari, te naglašavam kako zadnjih godina, postoji dobra volja tih institucija da se stvari poprave, rekao je Mesarić, te riječ dao općinskom načelniku Zvonimiru Taradiju, koji je imao opširan nastup.

Polja krumpira naša su poslovna zona

Općina Belica polja krumpira smatra svojom poslovnom (gospodarskom) zonom i mi u nju ulažemo znatna novčana sredstva. Sada šljunčamo poljske puteve, a uskor ćemo ih i asfaltirati, jer milijun kuna vrijedni strojevi i traktori trebaju dobre i sigurne puteve, u što će općina uložiti 200.000 kuna. Imamo zaštićenu međimursku robnu marku ‘Međimurski kalamper’, a sad idemo i na brendiranje našeg kalampera, naglasio je Taradi, te zaslužnima za razvoj krumpiraške proizvodnje uručio replike ‘Međimurskog kalampera’, čiji original se nalazi na središnjem Beličkom trgu. Taradi je naglasio i kako se u Međimurju godišnje proizvede oko 60.000 tona krumpira, što zadovoljava 70-tak posto hrvatskih potreba, a to proizvodi 800-tinjak poljoprivrenika.

Aktualni međimurski župan Matija Posavec rekao je kako o krumpiru, udruzi i općini Belica svi manje više sve znaju, a kazao je, da su učinili velike stvari, te im je čestitao na tome. Poručio im je neka samo tako idu naprijed, a on osobno i Međimurska županija će ih podržavati. Posebice u naporima da se međimurski kalamper ‘brendira’ na EU tržištu. Za govornicu je zatim došao Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji je domaćinima čestitao te rekao, kako je resorno ministarstvo prepoznalo krumpir kao ključni sektor te će ga izdvojiti iz sektora povrćarstva. Time bi krumpir bio 49. sektor u Europskoj uniji, čime bi se stekle veće mogućnosti za dobivanje poticaja. Festival u Belici započeo je natjecanjem u kuhanju jela od kalampera, te su podijeljena i priznanja sudionicima. Najboljim je proglašen kotlić Dramske sekcije KUD-a Belica, a sva jela ponuđena su na besplatno degustiranje. Festivalom krumpira službeno je započeta ovogodišnja berba krumpira u Međimurju, a očekuje se kako će ona biti bogata u svakom segmentu.

 class=
Gosti i uzvanici festivala

Autori: Stjepan Mesarić i Jurica Mesarić

Prethodni članakDonesen je Pravilnik o upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
Sljedeći članakKako smanjiti troškove u uzgoju stoke?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.