Jedinstveni povijesni događaj rođenja Boga – čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja. Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu poprima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog – Bog dostupan i pristupačan čovjeku.
Tako je svemogući Bog postao djetešce da nas ne prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus je stoga sveprisutni i bliski Bog. Tako sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega struje uočljive odlike: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, skromnost.
Hrvatski pučki običaji
Božić
se kao kršćanski blagdan u svakom narodu obilježava na poseban način.
Jedan običaj
koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove
života i plodnosti. Na dan Svete Barbare ili Svete Lucije sije se pšenica,
simbol života u katolika i pripravlja zelenilo za ukras kuće i stola kod
svetkovanja Božića. Sam običaj pretkršćanskog je porijekla, ali danas ima
kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine. Zanimljivo je da ovog
običaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe pa je uz
Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje. Do Božića
pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok
tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Da bi izgledala
lijepo, pšenica se podrezuje i ovije hrvatskom trobojnicom, a u nekim se
krajevima posred pšenice stavi jabuka te svijeće. Nakon Božića pšenica se daje
pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom
vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat
će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.
Božić je blagdan mira. U mnogim krajevima je običaj da se na taj dan ide na tri mise. Prva je polnoćka, druga je rana jutarnja, a zove se pastrica, zornica ili mala misa, i obično se na toj misi ide na pričest. Treća misa se zove poldanica ili vela misa.
Ako na Božić pada kiša, vjeruje se da će roditi sve što se motikom okopava.
Značajan je i bogati božićni jelovnik. Uz tradicionalna jela na stolu će se naći sve vrste voća, povrća i mesa, neobično obilje bilo brojem vrsta jela bilo količinom. Osobito su značajna peciva i božićni kruhovi, božićna pečenka, te hladetina.
Bez obzira na
mnoštvo različitih običaja, s pravom se može reći da je Božić čisti obiteljski
blagdan. U duhovnom svijetu Božić je mjera vrijednosti, mira, sloge, poštovanja
doma, moralnih normi i obilja.
