Biskvit s makom (x 2):

✦  3 bjelanjka

✦  3 žlice šećera

✦  1 žlica ruma

✦  5 dag mljevenog maka

✦  1 žlica oštrog brašna

✦  1 žličica praška za pecivo

Priprema: Istući čvrst snijeg od bjelanjaka, postupno dodavati šećer i još kratko tući. Umiješati rum, pa kuhačom dodati sve pro­miješane suhe sastojke. Peći u limu 20 × 30 cm, obloženom papirom za pečenje, pri tem­peraturi od 150 °C, 12 – 15 minuta, pazeći da biskvit ostane svijetli. Ponoviti postupak.

Bijeli biskvit:

✦  3 bjelanjka

✦  3 žlice šećera

✦  1 žlica ruma

✦  2 žlice ulja

✦  3 žlice glatkog brašna

✦  1 žličica praška za pecivo

Priprema: Istući čvrst snijeg od bjelanjaka, pa postupno dodati šećer. Umiješati rum i ulje, pa ručno umiješati glatko brašno prosi­jano s praškom za pecivo. Peći u istom limu, pri istoj temperaturi i vremenu kao prethod­ni biskvit.

Krema:

✦  9 žumanjka

✦  7 dcl mlijeka

✦  10 dag šećera

✦  1 puding od slatkog vrhnja

✦  2 žlice oštrog brašna

✦  20 dag bijele čokolade (npr. Milka)

✦  2,5 dcl vrhnja za šlag

✦  4 listića želatine

Priprema: Žumanjke pjenasto umutititi u malo toplog mlijeka, umiješati šećer, prašak za puding i brašno. U ostatku mlijeka oto­piti bijelu čokoladu, pa ukuhati smjesu sa žumanjcima miješajući pjenjačom. Ohladiti. Čvrsto istući vrhnje za šlag i umiksati ga u ra­zrađenu kremu, te dodati pripremljenu oto­pljenu želatinu. Kremu podijeliti na 3 dijela i nadjevati. Bijeli biskvit staviti u sredinu.

Recept iz knjige Premium kolači, deserti i slastice


Prethodni članakUzgojimo sami presadnice povrća i cvijeća
Sljedeći članakRezidba, sorte i zaštita šljive
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.