Strategija „Od polja do stola“ jedan je od ključnih dijelova Europskog zelenog plana kojim se utvrđuje kako Europu učiniti prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. Strategija obuhvaća uvođenje velikih promjena u poljoprivredi koje za cilj imaju prelazak na održiv prehrambeni sustav koji mora osigurati dostatnu i raznovrsnu opskrbu ljudi sigurnom, hranjivom, cjenovno pristupačnom i održivom hranom u svakom trenutku pa tako i u kriznim vremenima kao što je koronakriza.
Održiv prehrambeni sustav bit će ključan za ostvarivanje klimatskih i okolišnih ciljeva zelenog plana uz istodobno poboljšanje prihoda primarnih proizvođača čiji dohodak još uvijek zaostaje za dohotkom u drugim granama.
U fokusu strategije „Od polja do stola“ je izgradnja prehrambenog lanca koji donosi korist potrošačima, proizvođačima, klimi i okolišu. Potražnja za svježom i manje prerađenom hranom iz održivih izvora je u stalnom porastu, a u sadašnjoj krizi uzrokovanoj pandemijom potreba za kraćim lancima opskrbe postala je još izraženija. Veći izbor zdrave i održive prehrane pridonijet će poboljšanju zdravlja i kvalitete života potrošača te društvu pomoći da smanji troškove povezane sa zdravljem.
Kako će se ostvariti ciljevi strategije?
Cilj strategije je da Europska hrana postane globalni standard u području održivosti. Da bi krenula u tom smjeru Europska Komisija predlaže konkretne akcije kao što su smanjenje upotrebe i rizika kemijskih pesticida i upotreba opasnijih pesticida za 50 posto do 2030. godine, smanjenje gubitka hranjivih tvari za najmanje 50 posto, a da se pritom ne smanji plodnost tla, smanjenje upotrebe gnojiva za najmanje 20 posto do 2030. godine, smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 posto do 2030. godine.
Strategija se bavi i pitanjem poboljšanja dobrobiti životinja koje pridonosi zdravlju životinja i kvaliteti hrane, smanjuje potrebu za lijekovima te doprinosi očuvanju bioraznolikosti. Kako bi ostvarila veću dobrobit životinja Komisija će revidirati zakonodavstvo o dobrobiti životinja, među ostalim o prijevozu i klanju životinja, kako bi ga uskladila s najnovijim znanstvenim dokazima, proširila njegovo područje primjene i olakšala provedbu. Komisija će ispitati i mogućnosti uvođenja označivanja u pogledu utjecaja na dobrobit životinja radi boljeg prijenosa vrijednosti kroz prehrambeni lanac.
Osim „zdravljem životinja“, Strategija se bavi i pitanjem „zdravlja bilja“. Za postizanje održivosti nužne su inovacije i mjere za bolju zaštitu bilja od novih štetnih organizama i bolesti. Pojačan nadzor nad uvozom bilja, uvođenje novih inovativnih tehnika, uključujući biotehnologiju i razvoj proizvoda dobivenih od bioloških sirovina su samo neke od mjera kojima će se djelovati na očuvanje zdravlja bilja.
U fokusu Strategije je i poticanje ekološkog uzgoja koji pozitivno utječe na bioraznolikost, stvara nova radna mjesta i privlači mlade poljoprivrednike. Svi trendovi ukazuju na rast potražnje za ekološkim proizvodima stoga će Komisija predložiti akcijski plan za ekološki uzgoj koji ima za cilj da do 2030. najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta u Uniji bude pod ekološkim uzgojem te da se znatno poveća ekološka akvakultura. Promotivnim kampanjama i zelenom javnom nabavom osigurat će se povjerenje potrošača i potaknuti potražnja. Novi „programi za ekologiju” pružit će važan izvor financiranja za poticanje održivih praksi, kao što su precizna poljoprivreda, agroekologija (uključujući ekološki uzgoj), sekvestracija ugljika u poljoprivredi i agrošumarstvo.
Tranziciju na održiv prehrambeni sustav će podupirati tehnička i financijska pomoć iz postojećih instrumenata EU-a, kao što su kohezijski fondovi i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR).
Rasipanje hrane i pretilost
Strategija predlaže i jačanje borbe protiv rasipanja hrane, koje je dosegnulo približno 20 % proizvedene hrane. Komisija se obvezala do 2030. prepoloviti rasipanje hrane po stanovniku na maloprodajnoj i potrošačkoj razini.
Osim problema rasipanja hrane, u EU je prisutan i rastući problem pretilosti.Više od polovine odraslog stanovništva pati od prekomjerne težine, što doprinosi velikoj raširenosti bolesti povezanih s prehranom te povećanju troškova zdravstvene skrbi. U strategiji se naglašava da tranzicija prema održivosti neće biti moguća bez promjena načina prehrane ljudi. Prelaskom na prehranu s većim udjelom namirnica biljnog podrijetla s manje crvenog i prerađenog mesa te s više voća i povrća smanjit će se ne samo rizik od bolesti opasnih po život, već i utjecaj prehrambenog sustava na okoliš. Neke od akcija za ostvarenje ovog cilja su obvezno označivanje hranjivih vrijednosti na prednjoj strani pakiranja, proširenja obveznog navođenja podrijetla ili izvora na određene proizvode, utvrdit će se minimalni obvezni kriteriji za nabavu održive hrane u ustanovama itd.
Zaoštrit će se i borba protiv prijevara koje zavaravaju potrošače i sprečavaju ih u donošenju informiranih odluka. Komisija će predložiti strože mjere odvraćanja i bolje kontrole uvoza te ispitati mogućnost jačanja koordinacije i istražnih kapaciteta Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF).
Prelazak na održiv prehrambeni sustav nije moguć bez većih ulaganja u istraživanje i inovacije. Stoga će Komisija u okviru programa Obzor 2020. izdvojiti 10 milijardi EUR za istraživanje i inovacije u području hrane, biogospodarstva, prirodnih resursa, poljoprivrede, ribarstva, akvakulture i okoliša te u području primjene digitalnih tehnologija i prirodnih rješenja u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
Ključno područje istraživanja bit će mikrobiom, hrana iz oceana, gradski prehrambeni sustavi te povećanje dostupnosti i izvora alternativnih bjelančevina kao što su biljne, mikrobne i morske bjelančevine, bjelančevine dobivene od kukaca te nadomjesci za meso.
Savjetodavne usluge
Također, za uspješnu tranziciju ključan je prijenos znanja. Da lakše donosili odluke o održivom upravljanju proizvođačima su potrebne objektivne i prilagođene savjetodavne usluge. Države članice će morat povećati potporu za učinkovite sustave znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS) i staviti na raspolaganje više resursa za uspostavu i rad odgovarajućih savjetodavnih službi potrebnih za postizanje ciljeva zelenog plana. Komisija će nastoji ubrzati uvođenje brzog širokopojasnog interneta u ruralnim područjima koji će omogućiti širu primjenu precizne poljoprivrede te umjetne inteligencije. Cilj je stopostotni pristup širokopojasnom internetu do 2025. godine.
Za kraj se može zaključiti da je Strategija „od polja do stola“ novi sveobuhvatni pristup vrednovanju održivosti hrane u Europi. Ujedno, to je velika gospodarska prilika za sve dionike na tržištu hrane kojima održivost može postati zaštitni znak, te im ujedno i pruža mogućnost da ostvare prednost predvodnika na tržištu
