Visokoprinosna proizvodnja uljane repice ostvaruje se uravnoteženom i učinkovitom gnojidbom koja ujedno omogućuje i održavanje plodnosti tla. U određivanju pravilnih količina i odnosa pojedinih hraniva kod gnojidbe uljane repice potrebno je poznavati zalihe pojedinih hraniva u tlu, odnosno plodnost tla. Količina i odnos pojedinih hraniva u gnojidbi uljane repice ovisit će o karakteristikama tla, klimatskim uvjetima i svojstvima sorte ili hibrida.
Brzina usvajanja hranjivih tvari od strane uljane repice ovisi o dinamici kretanja hraniva u tlu i fazi razvoja biljke.
Opskrbljenost tla hranivima
Dobra opskrbljenost biljaka osnovnim (dušik, fosfor i kalij) kao i sekundarnim hranivima (kalcij, magnezij i sumpor) utjecat će na optimalni razvoj usjeva i u stresnim uvjetima, kao što su napad bolesti, štetnika i nepovoljni vremenski uvjeti. U ranim fazama rasta pa sve do faze cvatnje uljane repice najbrži je unos osnovnih i nekih sekundarnih hraniva poput dušika, fosfora, kalija i sumpora. Dušik i sumpor su hraniva vrlo pokretna u tlu i unose se gnojidbom nekoliko puta tijekom vegetacije biljaka, za razliku od fosfora i kalija koji se unose u osnovnoj i predsjetvenoj obradi tla u ukupnoj količini potreba uljane repice. Osim dovoljne opskrbljenosti tla hranivima i vlažnost tla ima važnu ulogu u gnojidbi te postizanju optimalnog prinosa uljane repice.
Razliku između količine hraniva koju biljci osigurava tlo i potrebne količine hraniva za određeni prinos, potrebno je nadoknaditi mineralnom gnojidbom koja se prema vremenu primjene dijeli na osnovnu i predsjetvenu gnojidbu te prihranu.
Osnovna gnojidba
U osnovnoj gnojidbi uljane repice mineralno gnojivo se zaorava na punu dubinu oranja, tako da su biljke tijekom cijele vegetacije osigurane potrebnim biljnim hranivima, posebice fosforom i kalijem koji su slabo pokretni u tlu. Time se biljke potiče na razvoj korijena u dublje slojeve tla gdje ima dosta vlage, i tako im se povećava otpornost na sušu.
U osnovnoj gnojidbi unosimo najveći dio potrebnog fosfora i kalija, te manji udio dušika, sumpora i magnezija, stoga se mogu primijeniti formulacije: NPK 7-20-30 ili NPK (MgO, SO3) 7-14-21 (2, 18) u količini 400-600 kg/ha, ovisno o plodnosti tla i planiranom prinosu.
Predsjetvena gnojidba
Ova gnojidba obavlja se zajedno s pripremom tla pred sjetvu kada se gnojivo unosi u plići sloj tla tanjuračama ili sjetvospremačima kako bi usjev u početnom razvoju imao dovoljno pristupačnih hraniva.
Predsjetvenom gnojidbom unosimo preostali dio fosfora i kalija, ako nisu ukupne potrebe ovih hraniva za uljanu repicu unesene osnovnom gnojidbom, te polovinu potrebe biljke za dušikom i manji udio sumpora. Prema nekim istraživanjima unosom do 30 kg/ha sumpora prije sjetve uljane repice povećava se prinos i do 50%.
Od mineralnih kompleksnih gnojiva u predsjetvenoj gnojidbi primjenjuju se formulacije s približno jednakim udjelom biljnih hraniva dušika, fosfora, kalija i manjim udjelom sumpora i magnezija, kao što su formulacije: NPK 15-15-15 ili NPK (S) 15-15-15 (3) ili NPK 20-10-10 ili NPK 20-20-0 ili NPK (MgO) 13-10-12 (4) u količini 150-200 kg/ha.
Ako su osnovnom gnojidbom unesene ukupne potrebe biljke za fosforom i kalijem, u gnojidbi pred sjetvu može se unijeti amidno dušično gnojivo UREA N 46 u količini 100-120 kg/ha ili otopina uree i amonij nitrata UAN N 30 tekući u količini 100-120 l/ha ili amonijev sulfat, PETROKEMIJas u količini 100-150 kg/ha.
U određivanju količine i odnosa kao i vremena i načina primjene makro i mikrohraniva, potrebna je kemijska analiza tla i poznavanje dinamike njihova usvajanja, odnosno potrebe biljaka za pojedinim hranivima tijekom vegetacije, te je jedino ovakvim upravljanjem hranivima moguće ekonomičnije primijeniti gnojiva.
