Josip Pešić, mladi magistar agronomije, u biogradskom je polju podigao veliki plastenik pa sada na ukupno šest hektara proizvodi povrće tijekom cijele godine. Njemu plastenik, koji je podigao sredstvima iz Programa ruralnog razvoja za mlade poljoprivrednike, omogućava da i u zimskom razdoblju proizvede tri turnusa povrća i zaradi 65.000 kuna.
-Svim poljoprivrednicima bih preporučio da svakako idu na plasteničku proizvodnju u kombinaciji s proizvodnjom na otvorenom. Tko se misli ozbiljno baviti poljoprivredom mora raditi i proizvoditi cijelu godinu. Inače nema uspjeha, kaže Josip Pešić (31), mladi magistar agronomije iz Biograda na moru. Dočekao nas ispred svog plastenika u biogradskom polju na lokaciji Velika Opatija.
Povrće u zaštićenom i na otvorenom
– Ovo je već drugi turnus salate kristalke. Posađena je u drugoj polovici prosinca. Vidite, dobro napreduje. Već je razvila rozetu, a za berbu će prispjeti početkom ožujka, kaže Josip, koji će nakon kristalke posaditi lubenice, a osim u plasteniku njegov OPG povrće proizvodi i na otvorenom, na ukupno šest hektara, vlastite i unajmljene zemlje.
–Sad je lako, ali do prije nekoliko godina nije bilo tako, kaže Josip kojemu na imanju pomažu majka Nada, otac Budimir (61) i kad stigne supruga Ana, inače zaposlenica Sveučilišta u Zadru.
Počeli kad su roditelji ostali bez posla
Priča o obitelji Pešić i njihovom uspjehu je zanimljiva i poticajna. Počeli su prije 20-ak godina praktički od nule. Otac, inače VKV-tokar počeo se posvećivati poljoprivredi nakon što je ostao bez posla u propalom Bagatu, a pridružila mu se majka trgovkinja nakon što je i ona ostala bez posla.
– Počeli smo proizvoditi povrće na jedan hektar, podsjeća Josip. On tada još dječak i nešto starija sestra Ivana pomagali su roditeljima. Sestra se u međuvremenu udala, a on nakon srednje Poljoprivredne škole Stanka Ožanića završio je studije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i stekao titulu magistar inženjer agronomije.
– Škola ima smisla ako ono što naučiš primjenjuješ u praksi, kaže Josip.
Na imanju su od početka pratili inovacije, među prvima uveli natapanje kap na kap, pa folije, malčiranje, agrile za pokrivanje. Proizvodili su poriluk, špinat, blitvu, rajčicu i ostalo povrće. Otac je vozio i prodavao na pijacama u Zagrebu. Jedva su spajali kraj s krajem.
Do plastenika potporom iz Fonda ruralnog razvoja
A onda kad je Josip diplomirao i osnovao vlastiti OPG prije šest godina, natjecao se za sredstava iz Fonda ruralnog razvoja, prijavio se na prvi natječaj za mjeru 6. – Potpora za pokretanje poslovanja mladimpoljoprivrednicima i – prošao. Ukupan iznos od bespovratnih 50.000 eura ( 381.150 kuna) nije dobio odjednom već u ratama, dinamikom kako je već realizirao projekte s kojima se natjecao.
– Odmah sam kupio traktor, rotodrljaču i plug, a s plastenikom su stvari išle sporije. Valjalo je prikupiti puno papira, skoro kao da gradiš kuću, ishoditi građevinsku dozvolu da možeš početi graditi. Samo konstrukcija, bez glavnog projekta stajala je 200.000 kuna. Sve to trajalo je gotovo dvije godine da bi plastenik, koji se prostire na 1.260 metara četvornih, nakon što je dovršen u srpnju 2019. godine, dobio uporabnu dozvolu. Već ujesen iste godine počeli smo s proizvodnjom. Posadili smo prvi turnus salate kristalke u listopadu, drugi sredinom prosinca, a potom u travnju dinje. S dinjama, proizvodnja u plasteniku završava, no počinje na otvorenom gdje Pešići na 4,5 hektara uzgajaju peršin, celer, kelj i mladi krumpir.
Prednosti proizvodnje u zaštićenom prostoru
– Sad uzgajamo manje kultura, ali veće količine. Više kultura odjednom ne može se uzgajati i pritom primjenjivati sve agrotehničke mjere i mjere zaštite, a i tržište je krenulo tako da moraš konkurirati s količinom i kvalitetom.
Sve što proizvedu Pešići prodaju na veliko i to uglavnom otkupnom centru PIK Vinkovci u Polači.
– Plaćaju redovito u roku od 30 dana, kaže Josip.
Zanimalo nas je kakve prinose i prihode ostvaruje u plasteničkoj proizvodnji. Kakva su iskustva?
–Najprije, plastenik ti omogućuje da proizvodiš kad to nije moguće na otvorenom. Zimi, u kasnu jesen i rano proljeće. Uvjeti su kontrolirani. Nema straha od mraza i elementarnih nepogoda, npr. od krupe koja je s klimatskim promjenama na našem području sve učestalija. U dobro opremljenom plasteniku kao što je ovaj možeš regulirati sve vegetacijske čimbenike, od temperature, relativne vlažnosti zraka, trajanja i inteziteta osvjetljenja, koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i dr. Manji su i troškovi zaštite. Sve u svemu, isplati se i svim mladim poljoprivrednicima bi preporučio da svakako idu na plasteničku proizvodnju u kombinaciji s proizvodnjom na otvorenom, kaže Josip koji ne krije zadovoljstvo dinamikom razvoja i rezultatima koje ostvaruje na svom imanju. U zaštićenoj i u proizvodnji na otvorenom.
U tri turnusa 65.000 kuna
U plasteniku na 1.260 metara četvornih u svakom turnusu posadi 13.500 presadnica. Troškovi proizvodnje iznose 70 do 80 lipa po komadu što iznosi 10.125 kuna . Kad prispije za berbu busen kristalke stoji od 1,30 – 3 kune ili prosječno 2,15 kuna što daje ukupan prihod od 29.025 kuna. Kad se od prihoda odbiju troškovi ispada da čista dobit iznosi 18.900 kuna. Dva turnusa: 37.500 kuna.
U trećem turnusu posadit će 500 sadnica lubenica. Svaka će donijeti između 15 do 20 kg ili u prosjeku 17, 5 kg ili ukupno oko 8,75 tona lubenica po cijeni od 4 kune što donosi 35.000 kuna. Kad se odbiju troškovi proizvodnje koji iznose 7.500 kuna čista dobit iznosi 27.500 kuna.
Znači za dva turnusa salate ostvari se ukupno 37.500 kuna zarade plus 27.500 za turnus lubenica što zajedno iznosi 65.000 kuna dobiti. Naravno, ne računajući osobni rad.
– Svoj si na svome. Bolje nego raditi u tuđoj firmi. Imaš koliko zaradiš, a može se zaraditi dovoljno za život pa malo pomalo ulagati i u proširenje poslovanja. Stvarati i podizati vlastitu obitelj, kaže Josip.
On je jedan od onih sretnika koji radi što voli i voli što radi. Za kraj nam je još otkrio da uskoro stižu prinove u obitelji. Supruga Ana, naime, nosi dvojke. Kćer i sina. Blizance! E, pa svaka čast. Čestitke roditeljima, sretno kćerkici i sinu. Svi, zdravi i veseli bili!
