Niske temperature mnogim su voćnjacima nanijele štetu. Iz priče koja slijedi vidjet ćemo zašto je u fazi cvatnje nasad bajama Gorana Pavića iz Debeljaka pretrpio gotovo 100 postotnu štetu, dok u bajamiku OPG Iva Bulić u Korlatu nema nikakve štete.
-Ovo više nije normalno. Evo, već četvrtu godinu zaredom sve pozeblo, kaže Goran Pavić iz Debeljaka. Na njegovih 400 stabala bajama koje je posadio prije 14 godina nema ploda. Ne samo zbog mraza i slane iako je i toga bilo, nego od niskih temperatura.
– Niske temperature došle su baš u cvatnji. Temperatura se spustila na – 5, – 6 stupnjeva. Ove godine početkom i u drugoj dekadi ožujka, a prijašnjih godina krajem travnja kad su plodovi bili već formirani. Unutar ploda ona bijela opnica, žele smrzne i gotovo. Plod se počne mežurati, sušiti i otpada, govori Goran, koji osim bajama uzgaja i lavandu, a u zadnje vrijeme poznat je po vučijaku ili učijaku, tradicionalnoj biljci, koja se nekada naveliko uzgajala na otocima i priobalju.
Niske temerature naštetile bajamima u cvatnji
–Danas je na Zadarskom području posađeno cca 250 ha bajamika sa sortama bajama kasne cvatnje. Novi sortiment, a posebno sorte kasnijeg vremena cvatnje kao i suvremena tehnologija uzgoja dovela je do povećanog interesa za ovom kulturom. Ovogodišnja cvatnja introduciranih sorti kasnije cvatnje bajama na našem području započela je krajem veljače (27.02.) sa sortom Tuono i Fra Giulio Grande, a u prvoj dekadi ožujka zabilježen je početak cvatnje i kod ostalih sorti ( Ferragnes,Ferraduel i dr.). Puna cvatnja uslijedila je u drugoj i trećoj dekadi ožujka.
–Vremenske prilike nisu bile povoljne tijekom cvatnje. Zabilježene su niske temperature, temperature ispod nule na pojedinim uzgojnim područjima bajama. Let pčela kao oprašivača bio je onemogućen, što zbog niskih temperatura, a što zbog bure. (Za dobru oplodnju potrebno je cca 10 košnica za 1,0 ha nasada i dnevne temperature od 15C). Međutim, na povišenijim, zaklonjenim od bure tzv. južnim ekspozicijama oplodnja je dobra tako da se ove godine može očekivati urod samo kod proizvođača s dobrim pozicijama svojih voćnjaka, kaže Gordana Dragun, dipl. ing. agr. i voditeljica Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede za Zadarsku županiju.
Šteta 400 tisuća kuna
-Šteta bajama. Trebalo je biti 4 -5 tona, a evo već četvrtu godinu ništa, žali se Pavić. Jednostavna računica kaže da je na gubitku više od 400 tisuća kuna. Naime, otkupna cijena bajama u ljusci kreće se od 20 kuna za kilogram na veliko ili 30 na malo.
Goran je jedan od onih koji su nasade podizali u kooperaciji s Krašom kad je bila aktualna uzrečica Hrvatski bajam za hrvatsku bajaderu. Podsjetimo, tada (2010. godine) je na području Ravnih kotara posađeno oko 5.000 sadnica bajama. Zainteresiranim voćarima bile su osigurane sadnice, sklopljeni kooperantski ugovori. Cilj je bio na 30 hektara dostići 60 do 70 tona bajamove jezgre.
Nažalost, pri sadnji se nije dovoljno vodilo računa o odgovarajućim voćarskim položajima. Sađene su uglavnom kasnije sorte, ali klimatološke prilike su se u međuvremenu promijenile. Tako je dio nasada na nižim lokacijama, u udolinama i depresijama iz godine u godinu ostaje bez uroda zbog proljetnih mrazeva, slane i niskih temperatura. Ove godine na pojedinim mikrolokacijama temperature su se spuštale i do minus 9 stupnjeva C. Dobar dio nasada posađen je u udolinama, pa ih većina nastrada u fazi pupanja, cvatnje i kasnije. Ali, ima i izuzetaka. Jedan od njih je ekološki nasad OPG Iva Bulić.
Zašto u bajamicima OPG Iva Bulić nema nikakve štete ?
–Kod nas nije bilo štete. Doduše u fazi listanja temperatura se jednu noć spustila na -3 stupnja. No, cvatnja i oplodnja, što je najbitnije, prošle su bez problema, kaže Iva Bulić vlasnica istoimenog OPG-a iz Korlata. Plod se dobro razvija, dodaje, a za to što nije bilo štete presudna je mikrolokacija. Naime, svi nasadi bajama, koje su počeli podizati prije 10 godina nalaze se na 200 i više metara nadmorske visine.
– Bajami nisu za baru. Stradali su u depresijama unatoč tome što su ljudi pokušavali sve. Palili gume, vozili grijače, lovce mraza ne bi li koliko toliko neutralizirali pogubne učinke niskih temperatur, kaže Iva.
Pomogle i pčele
Osim dobre lokacije na ukupno 14 hektara s 3.500 stabala bajama u fazi oplodnje su pomogle i pčele.
-Nemamo svoje, ali ima naš prijatelj. Dovezao je košnice u naše nasade. Dobro njemu, dobro nama. Poklopilo se da tih dana nije bilo jake bure pa su pčele mogle nesmetano letjeti od cvijeta do cvijeta, govori Iva.
Inače, za dobru oplodnju potrebno je cca 10 košnica za 1,0 ha nasada i dnevne temperature od 15 stupnjeva C, a sve to poklopilo se u nasadima obitelji Bulić. Tko zna – zna, reći će netko, jer Iva i njezin suprug Tomislav, aktualni gradonačelnik Benkovca sve su od početka radili po pravilima struke.
Obrađuju i navodnjavaju 3.500 stabala
Prvih 400 bajama posadili su prije 20 godina na vlastitom zemljištu. Uspjeli sklopiti kooperantski ugovor s Krašom, potom zatražili i dobili u koncesiju na državno zemljište. Na krškom terenu u sljedeće tri, četiri godine podigli bajame na 12 hektara, prijavili ekološku proizvodnju, dobili eko znak i nastavili sa sadnjom sve do današnjih 14 hektara na kojima je 3. 500 stabala bajama. Nasade održavaju pravodobnim agrotehničkim mjerama – frezanjem i obrezivanjem, štite ih sredstvima dozvoljenim u ekološkoj proizvodnji. Od vlastitih ovaca i koza imaju i gnoj tako da bajamima ništa ne nedostaje. Od lani imaju i sustav navodnjavanja. Vodu su pronašli na imanju na dubini od 247 metara. Zahtjevan projekt realizirali su kreditom s time da im je 50 posto troškova sufinancirano iz sredstava Fonda ruralnog razvoja. Aplicirali su na mjeru 4.1.1 i uspjeli.
Proizvodi s dodanom vrijednošću
-Idemo korak po korak, kaže Iva koja je u međuvremenu razvila kanale prodaje. Najprije s Krašom, a poslije i s Biovegom, a u posljednje vrijeme sve više u suradnji sa specijaliziranim dućanima, na kućnom pragu te putem web shopova i facebooka.
–Kad netko proba naše bajame, preporuči ih i svojoj sestri, susjedi, prijateljici…. Krug se širi, govori Iva. Ne prodaje samo jezgru. U međuvremenu je u suradnji s partnerima razvila više proizvoda – brašno i ulje od bajama, ušećereni, slani, pečeni.
–Dodatna proizvodnja, proizvodi s dodanom vrijednošću dižu cijenu osnovnom proizvodu, govori Iva.
Tako se primjerice, u maloprodaji, kilogram jezgre bajama prodaje se po cijeni od 120 kuna. Brašno od bajama prodaje se za 175 kn, a 100 grama ušećerenih 25 kuna. Znači, kilogram 250 kuna.
–Nismo nikada ni mislili ostati na osnovnoj sirovini jer to je najneisplativije, govori Iva.
Ulaganje u opremu za tuču, mlin i prešu
Od otpremnine koju je dobila nakon napuštanja firme u kojoj je radila, preuredila je nekadašnju štalu u sušaru, te za tuču i preradu bajama. U planu je nabaviti kompletnu liniju za tuču bajama, mlin i prešu za brašno i ulje. Sada to radi kod poslovnog partnera koji, doduše, ima ekološki certifikat, ali najbolje je imati svoje. Zato je aplicirala na mjeru 4.2.1. – Potpora za ulaganje u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda te povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima. Time bi zaokružili ciklus od proizvodnje sirovine do prerade i proizvoda sa dodanom vrijednošću. Sve na vlastitom imanju.
-Željeli bi imati vlastite prerađivačke kapacitete, kako bi svojim kupcima ponudili siguran ekološki proizvod. S obzirom da smo u sustavu ekološke proizvodnje, pazimo na svaki detalj. Budi iskren prema sebi i svom kupcu i ne boj se ničega, kaže Iva uvjerena da njihov obiteljski posao s bajamima može ići samo naprijed. Isto misli i njezin suprug Tomislav Bulić, gradonačelnik grada Benkovca, koji svaki slobodan trenutak koristi za rad u bajamicima i inače na imanju. Uz bajame Bulići imaju još 50 ovaca i isto toliko koza.
–Muzem i pravim kuhani sir i kiselo mlijeko, dodaje Iva. Imaju i koke, tuke, kuniće, tovne piliće, te još 1.500 čokota vinograda, 100 stabala trešanja, 60 stabala maslina, nešto smokava, šljiva i jabuka.
Bajam nije za bare i mrazišta
– Sadimo sve sezonsko povrće za obitelj, kaže Iva. Ponosno ističe da, uz nju i supruga Tomislava, u radu na imanju pomaže i njihovih petero djece.
-Samo neka bude zdravlja jer raditi volimo i želimo, i ako će ovo nekog potaknuti na sadnju bajama, bit će nam drago, ističe Iva Bulić. Samo, dodaje, bajami nisu za bare i udoline, mrazišta.
–Treba ih saditi na voćarskim položajima, gdje neće stradati od proljetnog mraza, slane i niskih temperatura. Za ozbiljnu proizvodnju neophodno je i navodnjavanje kako bi se uspješno bavilo ovom proizvodnjom, a bajam, iako ga nazivamo kraljem krša, nije nezahtjevna voćka kakva je percepcija kod većine naših ljudi, već on traži profesionalan pristup od obrade, gnojidbe, rezidbe i zaštite…
Otvoreni cvjetovi stradavaju na -1 do -2 °C
Sorte cijepljene na križancima bajam x breskva GF677 su otpornije. Cvjetovi neposredno prije otvaranja mogu izdržati temperaturu do -3,5 °C, a u nekih sorata i do -4 °C. Otvoreni cvjetovi i mladi zametnuti plodovi stradavaju na temperaturi od -1 do -2 °C, kao i kod većine voćaka. Badem vrlo dobro podnosi visoke ljetne temperature pa izdrži bez oštećenja i do 50 °C.
Čiji je bajam u hrvatskoj bajaderi?
Kraš je na početku odigrao važnu ulogu, potaknuo sadnju, preko svojih posrednika još otkupljuje od (nekadašnjih) kooperanata, ali projekt Hrvatski bajam za hrvatsku bajaderu nije (u potpunosti) realiziran. U bajaderi je puno više uvoznog bajama. Iz Kalifornije, prema nekim podacima, uveze se oko 260 tona bajama. A hoće li se ikada omjer promijeniti i kad ćemo u našim dućanima i trgovačkim centrima moći kupovati domaće bajame i proizvode od bajama, teško je reći. Interes za sadnju postoji, to je sigurno, a za sve ostalo, kao i za klimatske promjene, može se reći kao i za svaku proizvodnju na otvorenom: “Sigurno je samo – možda!”
Ništa od osiguranja
Od temperature ispod nule stradali su bajami u šibenskom odnosno vodičkom zaleđu.
– Nastradalo mi je više od 50 posto, kaže Mario Škarić (36) koji u ekološkom uzgoju ima 650 stabala na pet lokacija u mjestu Čista Velika. Na pojedinim lokacijama stradali su još u pupu jer se temperature početkom ožujka u dva navrata spuštala i do 8 stupnjeva ispod ništice. A pup strada već na -1 do -2. Drugi su prošli još i gore. Ljudi su dimili, palili vosak, ali malo je to pomoglo. Najgore je prošla tvtka Zrno zdravlja vlasnika Mate Miliše koja, od ukupno stotinjak ha, na području Čiste Velike ima nasade bajama na 13 hektara.
Pitamo Škarića je li on svoje nasade osigurao:
– Ove godine nisam. Osiguravajuća kuća je s lanjskog termina 15. ožujka podigla datum osiguranja od mraza na 1. travnja. Znači, da sam i osigurao ne bih ništa dobio, kaže Mario Škarić.
