Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 19. 5. 2021. godine održan je okrugli stol na temu “Mogućnost za zapošljavanje osoba s invaliditetom u vinogradarsko-vinarskom sektoru i vezanim djelatnostima”. Okrugli stol je organiziran sa svrhom promicanja horizontalnih tema u okviru projekta „Novi početak za stare hrvatske sorte vinove loze“. Projekt je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj – Operativni program Konkurentnosti i kohezija.
Okrugli stol je vodila prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić, suradnica na projektu, uz pomoć voditelja projekta, izv. prof. dr. sc. Darka Preinera, koji je prisutne na početku upoznao s ciljevima i ostalim projektnim aktivnostima.
Sustav potpora nije dovoljno prepoznat
Glavna tema okruglog stola bila je mogućnost zapošljavanja osoba s različitim oblicima invaliditeta u području vinogradarstva i vinarstva te motivacijski faktori za zapošljavanje osoba s invaliditetom kroz prikaz sustava poticaja, o čemu je uvodno govorio Luka Femec mag. rehab. educ. zaposlen u Centru za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Podravsko sunce u Koprivnici te predsjednik Udruge za pomoć djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom „LOKI“. Detaljno je prikazao sustav potpore poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Prezentirao je primjere dobre prakse, poput izraelske vinarije Kishorit. U njoj su zaposlene osobe s mentalnim poteškoćama, pa vino koje proizvode rado promiču kao „posebno vino od posebnih ljudi“.
U raspravi su sudjelovali predstavnici nekih od velikih hrvatskih vinarija poput Feravina, Belja d.o.o. i Kutjeva d.d. Oni su ocijenili da poslodavci s ovom temom nisu dovoljno upoznati. Govorili su o svojim iskustvima i ukazali na probleme s kojima se susreću pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Dio okruglog stola bio je posvećen školovanju osoba s invaliditetom u području poljoprivrede, odnosno vinogradarstva i vinarstva na srednjoškolskoj i visokoškolskoj razini. Također i o sustavu potpore tijekom školovanja i uključivanja na tržište rada.
Izbor zanimanja može se prilagoditi
Kroz raspravu je zaključeno da se s obzirom na vrlo raznolike zdravstvene poteškoće osoba s invaliditetom oni mogu školovati i raditi u različitim zanimanjima unutar vinogradarsko-vinarskog sektora. Međutim izbor zanimanja mora biti prilagođen njihovim sposobnostima. Kod osoba s intelektualnim poteškoćama to su jednostavnija zanimanja u kojima je osiguran stalan nadzor. Kod osoba s tjelesnim oštećenjima najvažnija je prilagodba radnog okruženja što omogućava njihovo uključivanje u redovite obrazovne programe i rad na vrlo različitim poslovima, visoke složenosti.
U tom smislu posebno je naglašena potreba projektiranja vinarija u skladu s načelima univerzalnog dizajna. Njime se stvara okruženje koje u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja, mogu koristiti svi ljudi. O svojim iskustvima tijekom školovanja te planovima nakon diplome, govorio je Erik Matić, univ. bacc. ing. agr., student diplomskog studija Hortikultura smjer Vinogradarstvo i vinarstvo.
Posebno je naglasio da studenti s invaliditetom ne žele da ih se tijekom školovanja oslobodi nekih obveza ili aktivnosti. Dapače, važno im je da se zadaci koje zbog zdravstvenih poteškoća ne mogu obavljati supstituiraju nekim drugim, prikladnim zadacima. Iz njegovog izlaganja također je bilo vidljivo da niti osobe s invaliditetom nisu dovoljno upoznate sa sustavom potpore zapošljavanju. Tako su sudionici bili jednoglasni u ocjeni da je okrugli stol bio vrlo koristan kako bi se istaknule istine i zablude vezane uz zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Kao zaključak okruglog stola navodimo riječi Luke Femeca:
–U Hrvatskoj je oko 500 tisuća osoba s invaliditetom i treba im pružiti priliku i omogućiti da rade. Potrebno je jako puno podrške poslodavcima kod zapošljavanja, a posebice poticaja za invalide kod traženja posla te samozapošljavanja. Istraživanja su pokazala da su poslodavci koji su imali mišljenja da invalidi imaju ograničenja kod rada te da ne mogu dati 100% od sebe, u potpunosti su promijenili svoje mišljenje kad su imali priliku pratiti njihov rad. Pokazalo se da su osobe s invaliditetom odgovorniji zaposlenici koji izvršavaju svoje obaveze na vrijeme. Duže ostaju na svojim radnim mjestima, vezani su uz svoje poslodavce, ne mijenjaju često radna mjesta, a isto tako se i radna atmosfera u tvrtki poboljšala.