Neuobičajeno niske temperature (tla i zraka) tijekom mjeseca travnja i svibnja uzrokovale su kašnjenje sjetve radi suviše vlažnog tla, a zatim zaostajanje u rastu i razvoju biljaka kukuruza.
Naime, rast i razvoj biljaka ovisi o vanjskim čimbenicima: temperaturi, vlazi, svjetlosti, tlu.
Poremećaji u ranom porastu
Svaka biljna vrsta za svoj rast i razvoj ima potrebe za određenom količinom topline. Temperaturni prag za jare ratarske vrste (kukuruz, soja) je + 10°C. Minimalno potrebna temperatura za rast kukuruza je 10-12°C, ali pravog rasta nema ako temperatura zraka ne prelazi barem 13°C.
Najpovoljnije srednje dnevne temperature za rani porast kukuruza su između 18 i 20oC. Niske temperature i suvišak oborina poremetile su ne samo rast nadzemnog dijela biljke, nego i razvoj korijena kukuruza koji u fazi razvoja 3-4 lista započinje formirati pravi korijenov sustav. Uvjeti za početni rast i razvoj kukuruza bili su nepovoljni. U vlažnim godinama i nepovoljnim uvjetima za rani porast kukuruza, izraženija su oštećenja uslijed žičnjaka. Tako je i ove godine u nekim usjevima kukuruza uslijed šteta od žičnjaka značajno smanjen sklop.
Odstupanja srednje dnevne temperature zraka za mjesec travanj i svibanj ove godine, u odnosu na razdoblje 1981 – 2020. (izvor: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske)
Pojačano formiranje zaperaka
Ovog su proljeća neki poljoprivrednici primijetili pojačano formiranje zaperaka. Njihovo je formiranje karakteristika kukuruza šećerca i kokičara. Međutim, pojavu zaperaka mogu izazvati i agrookolišni uvjeti (uvjeti tla, gustoća sjetve, način sjetve, rok sjetve, dužina dana, intenzitet osvjetljenja). Jedan od uzroka mogu biti niže temperature zraka u odnosu na uobičajene temperature za naše uzgojno područje u ranim fazama razvoja kukuruza (posebno tijekom noćnih sati), ali i nesmetano usvajanje raspoloživih hraniva iz tla. Višak produkata fotosinteze koji se ne može ugraditi u porast glavne stabljike biljka kukuruza koristi za stvaranje zaperaka.
Nakon hladnog travnja i svibnja, mjesec lipanj je u odnosu na višegodišnji prosjek topao i ekstremno topao, uz nedostatnu količinu oborina (izvor: DHMZ).
Mjesec u godini Srednje dnevne temperature (oC) Oborine (mm) svibanj 18,3 87,5 lipanj 21,7 87,5 srpanj 22,8 112,5 kolovoz 22,8 112,5
Usporedimo li uvjete u mjesecu svibnju i lipnju na području RH s potrebama kukuruza iz tablice 1, svjesni smo značajnih odstupanja. Maksimalne temperature zraka već su tijekom lipnja bile iznad 30oC uz nedovoljne količine oborina. U prvoj polovici srpnja prelazile su 35oC (neprekidno kroz nekoliko dana uzastopno). Moramo biti svjesni da je tada biljka izložena stresu.
Stres je definiran kao fizička i/ili fiziološka reakcija organizma (u ovom slučaju biljke kukuruza) na neugodne promjene u okolini. Razlikuju se abiotski (izazvan neživim čimbenicima) i biotski stres (izazvan živim čimbenicima). Najčešći biotski stresovi jesu: konkurencija među biljkama (npr. povećani sklop, prisustvo korova u usjevu, štetočine i dr.). Najznačajniji abiotski stres je suša; zatim nepovoljna svojstva tla – kemijska i fizikalna (vodozračni odnosi, zbijenost, dubina tla i sl.); u nekim proizvodnim područjima višak vode (stalno ili periodično). U svakom slučaju, otklon od normalnih uvjeta uzgoja smatra se stresom. Kao posljedica takvog stanja je umanjenje prinosa u manjoj ili većoj mjeri.
Najosjetljivije faze
Ostvareni prinosi kukuruza najviše će biti ovisni o vremenskim uvjetima tijekom srpnja i kolovoza. Visoke dnevne temperature od 30 do 35oC krajem srpnja i početkom kolovoza, u vrijeme svilanja mogu izazvati značajno smanjenje prinosa kukuruza. Relativno kratko razdoblje u razvoju kukuruza, a to su razdoblje svilanja i oplodnje, kod kukuruza su najosjetljivije faze na nepovoljne vanjske uvjete (visoke temperature i nedostatak vode) i slabu ishranu biljnim hranivima. Vrlo toplo, vruće i suho vrijeme prije izbijanja i u izbijanju metlice iz vršnog lista utječe na slabiju oplodnju.
U jako izraženim slučajevima, oplodnja može gotovo izostati i biljke ostaju jalove. Naime, pri visokim temperaturama rast metlice se jako ubrzava. Ona brzo izbija iz vršnog lista, i ranije nego što je normalno, nekad tijekom samog izbijanja iz vršnog lista, pelud praši. Obratno, rast svile je pri takvim vremenskim uvjetima usporen, ona iz komušine izbija kasnije nego što je uobičajeno. Svila ne izbija u vrijeme najvećeg prašenja peluda. Ona izbija 5 do 6 dana kasnije, na samom kraju prašenja peluda ili poslije toga. U takvom slučaju slaba oplodnja i slaba ozrnjenost klipova i jalovost biljaka posljedica je toga što u vrijeme svilanja nema dovoljno peluda za oplodnju.
Različiti hibridi razlikuju se prema trajanju ranog porasta, a još više prema trajanju brzog vegetativnog porasta. Ukupno, u našim proizvodnim uvjetima ta razlika u trajanju ova dva dijela vegetacije kukuruza, može iznositi i više od mjesec dana (najraniji hibridi metličaju krajem lipnja/početkom srpnja, a najkasniji hibridi krajem srpnja/početkom kolovoza). Budući da prilikom planiranja sjetve i nabave sjemena ne znamo kakva nas proizvodna godina čeka, treba sijati hibride različite duljine vegetacije. Razlike u ukupnoj duljini vegetacije kod pojedinih hibrida, određene su različitom duljinom prvog dijela vegetacije (od sjetve, odnosno od nicanja pa do metličanja, odnosno svilanja). Duljina drugog dijela vegetacije, od svilanja do zriobe, slična je kod svih hibrida.
