Rikula je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka porijeklom iz Mediterana i zapadne Azije, gdje je i sada samonikla na pojedinim lokalitetima. Uzgajali su je i trošili još stari Rimljani, a i sada se najviše uzgaja u Italiji i ostalim mediteranskim zemljama. Uzgaja se u kućnim vrtovima i manjim površinama za lokalna tržišta. Kod nas se također uzgaja u kućnim vrtovima u priobalnom području, gdje dolazi pod različitim lokalnim imenima: riga, rokula, rikula, rigola. U kontinentalnom području se znatno manje uzgaja, iako za to postoje dobri preduvjeti.
Uzgaja se zbog lišća, oštrog i pikantnog okusa, bogatog vitaminima (vitamin C 75 mg/100 g). Obično se koristi svježe kao dodatak salatama, a u Italiji i kuhana u lokalnim jelima u kombinaciji s drugim povrćem. Ima stimulativno djelovanje na ljudski organizam, naročito na želudac i crijeva. Zbog sastava glukozinolata i flavonoida riga ima snažno antioksidativno djelovanje.
Rikula je skromnih zahtjeva
U našim uvjetima uzgoja rikula je jednogodišnja zeljasta biljka skromnih zahtjeva prema uvjetima sredine. Na skraćenoj stabljici u vegetativnoj fazi razvija rozetu lišća. Listovi su na kratkim peteljkama, lirasti, više ili manje nazubljeni ili urezani, a ponekad slični rotkvici. Mogu biti do 20 cm dugi i 6 cm široki s jače izraženom srednjom žilom. Pri višim temperaturama i dugom danu potjera granatu cvjetnu stabljiku, koja na vrhovima nosi grozdaste cvatove. Cvjetovi su karakteristični za porodicu Brassicaceae, bijele ili svetložute boje s ljubičastim žilicama na laticama. Plod je komuška sa sitnim okruglim sjemenom apsolutne težine oko 2 g. Ako se rikula posije u vrtu, velika je mogućnost da će dogodine sama niknuti na istom ili u blizini mjesta gdje je bila posijana.
Uspijeva gotovo na svakom tlu
Optimalna temperatura za razvoj rige iznosi između 9 i 14 °C, no izvrsno podnosi temperature i do -4 °C. Toplije vrijeme pogoduje njenom razvoju, a s obzirom na to da raste samoniklo na području Mediterana, najviše joj odgovara mediteranska klima.
Rikula uspijeva gotovo na svakom tlu. Može se sijati od veljače do rujna u više navrata pa tako i tijekom ljeta, svakih 14 do 20 dana. U zaštićenim prostorima na kontinentu može se sijati i u listopadu, a na mediteranu na pojedinim lokacijama i tijekom cijele godine. Hidroponski se rikula može uzgajati tijekom cijele godine. Sije se na razmak redova 15 do 30 cm, a unutar reda se nakon nicanja prorjeđuje na 5 do 10 cm biljka od biljke. Sije se na dubinu oko 1 cm i niče za nekoliko dana. Njega rikule se sastoji od međuredne obrade i navodnjavanja. Za 40 do 60 dana može se brati. Lisne rozete se čupaju, operu i prodaju u vezicama, ili se listovi režu i prodaju slično kao matovilac. Na 1 m2 može se postići prinos do 2 kg.
Tijekom ljetnih vrućina listovi su nešto slabije kvalitete, a kako bi se to izbjeglo rikulu je potrebno blago zasjeniti i zaštititi od izravnog sunčevog svjetla. Ljeti je obavezno zalijevanje/navodnjavanje budući da nedostatak vlage utječe na okus i kvalitetu listova. Zalijevanje se obavlja svakih 1-3 dana, a u sušnim razdobljima i svakodnevno, laganim prskanjem kako bi se izbjeglo oštećenje nježnih listova.
Dobre predkulture za rikulu su bundeva, krumpir, rajčica i mahunarke, dok su dobri susjedi niski grah, špinat, krumpir, celer, krastavci, cikla i razne vrste salata. Dobri susjedi su također bosiljak i dragoljub koji ispuštaju insekticidni miris. Rikulu bi bilo dobro uzgajati podalje od korjenastog povrća poput mrkve, rotkvice, repe, ali i korabe, prokulice, kelja i brokule.
Za kućne vrtove u poljoapotekama i većim trgovinama kod nas se može nabaviti malo pakiranje sjemena sorte Coltivata. Zastupnici stranih sjemenskih kuća imaju u ponudi nekoliko sorti rikule (ali to su velika pakiranja od 100000 sjemenki i više): Sinope, Themisto, Sparkle, Trizia i Grazia.
Sve potrebne količine gnojiva (1-1,2 kg/100m2 kalija, 0,6-0,8 kg/100m2 dušika i 0,60-0,80 kg/100m2 fosfora) dodaju se u tlo oko 3 tjedna prije planirane sjetve.
Uzgoj u posudama
Rikula se jednostavno može uzgojiti i u posudama. Posude (tegle, lonci) u kojima se planira uzgajati rigu trebaju biti dublje od 10 cm. Za sjetvu je prikladno bilo koje tlo, ali se preporučuje da ga prije sadnje pomiješa s humusom u omjeru 1:1. Kako bi se poboljšala drenažna svojstva tla u posudi i spriječilo pretjerano vlaženje, na dno posude se može staviti pijesak, šljunak ili ekspandiranu glinu. Sjeme se sije u ožujku na razmak od 1 cm te se prekriva tankim slojem tla i lagano nabije. Klijavost sjemena je izvrsna te nije potrebno sjemenke prije sjetve namakati u vodi, a očekivano pojavljivanje prvih izdanaka je već nakon nekoliko dana. Posude se postavljaju na osunčanu stranu imajući na umu da biljka voli sunce, ali ne tijekom cijelog dana.
