Za vrijeme zimskog mirovanja biljaka, tik pred početak proljeća, radi se zimska rezidba borovnice kako bi se definirala količina prinosa i intenzitet prirasta za tekuću i narednu sezonu. Pogreške koje se događaju tijekom rezidbe ne vide se odmah već se reakcija na određeni zahvat vidi tijekom berbe.
Greške kod rezidbe rezultiraju smanjenjem prinosa pa čak i gubitkom sezone. Izbjegavanje rezidbe ili slaba rezidba borovnice rezultira biljkom koja ima puno plodova, no oni su sitni. Brojčano će ih biti više, ali će kasnije dozrijevati. Slaba rezidba borovnice rezultira i malim brojem izboja koji su bitni za narednu sezonu. Jaka rezidba borovnice rezultira većim brojem prirasta, ali vrlo malo roda koji može biti krupan i rani, ali je prinos mali. Umjerenom rezidbom osiguravamo maksimalni broj plodova te kvalitetan maksimalan kontinuitet plodonošenja.
Rezidba borovnica – što je bitno?
Prilikom pravilnog izvođenja rezidbe važno je razlikovati vegetativne od generativnih pupova. Na krajevima prošlogodišnjih izboja formiraju se obje vrste pupova te 5-10 rodnih pupoljaka iz kojih će svaki od njih donijeti 5-8 cvjetova koji će svaki za sebe donijeti plod. Iz vegetativnih pupova razvija se bočni izdanak s listovima. Listovi su „tvornica hrane” za dobivanje plodova. Ako su posađene dobro ukorijenjene dvogodišnje biljke u prvoj godini potrebno je ukloniti samo pupove ubrzo nakon sadnje. Uklanjanjem pupova biljke će postati veće i jače.
Tijekom druge godine rezidba borovnice bi trebala biti umjerena kako bi se potaknuo snažni novi rast mladih izboja. Nije dobra odluka tjerati biljku na jako plodonšenje ako je ona mlađa od tri godine. Kod biljaka starijih od 4 godine uklanjanju se sve labave i oštećene grane pogotovo ako su one u središtu grma.Cilj je otvoriti grm kako bi svjetlost mogla doći do sredine. Potrebno je prorijediti i skratiti vršne izboje ako se oni granaju na tri ili više mlada izboja. Uvijek vodite računa o jačini izboja te hoće li on moći stvoriti hranu ako previše opteretimo biljku.
Održavanje nasada borovnica i gnojidba
Prvi i najvažniji korak prema uspješnoj gnojidbi je analiza vode i tla kojom utvrđujemo količinu hraniva u tlu. Osim količine hraniva u tlu, posebnu pažnju treba obratiti na razinu bikarbonata u vodi jer nam oni diktiraju pravilnu gnojidbu. Ako je razina bikarbonata previsoka bit će potrebno „omekšati” vodu. Kod gnojidbe borovnica imajte na umu da ona ne voli i ne podnosi gnojiva koja sadržavaju nitratne oblike dušika (NO3-N), stoga je gnojidba ograničena na gnojiva koja u sebi sadrži amonijski oblik dušika. Često se susrećemo s hobi proizvođačima koji svoju gnojidbu temelje na unosu stajskog gnoja, pa da objasnimo prednosti i nedostatke ovakve gnojidbe.
Načelno, ne savjetujemo gnojidbu borovnice stajskim gnojem, iako on u osnovi nije loš, no dugoročno u borovnicama može raditi probleme. Stajski gnoji sadrži kloride (Cl) koji mogu štetiti borovnicama u relativno malim količinama. Proizvođač možda neće imati problema kod prve ili druge aplikacije, no dugoročno riskira oštećenje korijena. Apliciranjem stajskog gnoja proizvođač ne može imati kontrolu opskrbe nasada s dušikom te udjelom nitratnog i amonijskog dušika koji je vrlo važan. Raspoloživost dušika može varirati tijekom vegetacije što dovodi do neujednačene gnojidbe. Ako se dušik otpusti kasno u vegetaciji to predstavlja rizik od oštećenja biljke jer ona ulazi nespremna za zimu.
Zbog ovih nekontroliranih rizika i poznavanjem potrebne količine dušika u ishrani borovnice predlažemo da se koristi komercijalno gnojivo. Danas se vrlo lako mogu nabaviti gnojiva koja u sebi sadrže NPK komponentu, a posebno su prilagođena za gnojidbu kultura koje traže nizak pH. Takva gnojiva smanjuju pH i reduciraju razinu bikarbonata te pridonose čistoći sustava za navodnjavanje. Uz vodotopiva gnojiva, proizvođačima se preporučuje i korištenje folijarnih gnojiva koja nisu zamjena za vodotopiva gnojiva. Njima osiguravamo „fino prilagođavanje” hraniva tijekom vegetacijske sezone. Preporučujemo folijarno dodati kalcij, pogotovo kod sorata duke, bluecrop i patriot koje su poznate po svojim potrebama za kalcijem.
