Obrada tla nakon žetve, odnosno način i vrijeme obrade tla ovise o izboru poljoprivredne vrste koja će se nakon žetve predusjeva sijati na svakoj pojedinoj parceli. Svjedoci smo ekstremnih vremenskih uvjeta. Njihov utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju izuzetno je velik. Zaštiti tla od degradacijskih procesa i različitih prijetnji prema tlu u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji treba posvetiti posebnu pozornost.
Pravilnom i pravovremenom obradom tla utječe se na sadržaj organske tvari i vlage u tlu, strukturu tla, razinu zbijanja i erozije i prisutnost štetnih organizama. Na zaboravljenim strništima nakon žetve uljane repice te ozimih i jarih strnih žitarica najveći su gubici vlage iz tla. Dakle, briga o tlu nastavlja se i nakon žetve. Nakon žetve ozimih ratarskih kultura idealno je vrijeme za uzimanje uzoraka tla za kemijsku analizu. Poznavanje plodnosti tla temelj je za pravilnu gnojidbu. Samo izbalansiranom i pravodobnom gnojidbom mogu se postići dobri prinosi zadovoljavajuće kvalitete.
Na parcelama na kojima provedena kemijska analiza tla pokazuje da je tlo kisele reakcije potrebno je obaviti kalcizaciju. Ljeto je najpogodnije godišnje doba za provođenje ove agrotehničke mjere (poljoprivredne površine i prilazni putovi su suhi). Vapneni materijali mogu se raspodijeliti po površini prije prašenja strništa (plitko se unose u tlo) ili prije jesenskog oranja (vapneni materijal se unosi dublje u tlo).
Bitno je da se vapneni materijal prilikom primjene što bolje izmiješa s obrađenim slojem tla. Ako je potrebno primijeniti veću količinu materijala za kalcizaciju, preporuka je materijal aplicirati višekratno. Kalcizacijom se biljkama osigurava kalcij (i magnezij) kao biljno hranivo. Povećava se pH vrijednost kiselih tala i u tlu se stvaraju uvjeti da i druga biljna hraniva postanu pristupačna biljkama. Isto tako smanjuje se toksičnost uvjetovana aluminijem, željezom i manganom na kiselim tlima.
Ljeti je najbolje za podrivanje
Tijekom ljeta, po suhom vremenu, na zbijenim se tlima preporuča provesti podrivanje. Ako je tlo vlažno, ne postiže se željeni učinak rahljenja i mrvljenja tla. Pojavu zbijanja tla treba pokušati spriječiti na način da se: smanji broj prohoda po vlažnom tlu, izbjegava nepotrebno gaženje i suvišni prohodi, tlo obrađuje na različitu dubinu te unosi organska tvar u tlo. Tlo može biti zbijeno u površinskom sloju ili u dubljim slojevima. Površinska zbijenost može se sanirati „gruberima“, a za razbijanje nepropusnih slojeva na većim dubinama koriste se podrivači.
Ovisno o tipu tla na pojedinoj parceli i zoni nepropusnog sloja različita je dubina i učestalost podrivanja. U suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji dolazi do bržeg i jačeg zbijanja tla uslijed korištenja sve težih poljoprivrednih strojeva i opreme. Često je to po suviše vlažnom tlu, ali i radi izostavljanja unošenja organske tvari u tlo. Time se narušavaju propusna svojstva tla, korijen biljaka ima lošije uvjete rasta te upijanja vode i hraniva. Posljedica je značajan pad uroda. Nakon žetve ozimih ratarskih kultura idealno je vrijeme i za uništavanje višegodišnjih travnih (divlji sirak, pirika i sl.) i širokolisnih korova (slak, osjak i sl.) čije suzbijanje je tijekom vegetacije usjeva otežano i skupo.
Za suzbijanje višegodišnjih korova koriste se translokacijske neselektivne herbicide. Da bi se postigla što bolja učinkovitost, treba voditi računa o sljedećem:
- Korovi se prilikom prskanja trebaju dobro orositi, ali ne previše da se kapi pripravka ne bi slijevale s listova korova.
- Prskati treba za vrijeme toplog, sunčanog vremena, ali ne tijekom previsokih temperatura kako ne bi došlo do zatvaranja puči na listovima korova, a time do slabijeg usvajanja herbicida. U uvjetima visokih temperatura voštana prevlaka na listu je jača te je teže usvajanje herbicida.
- Kod onih parcela koje su u blizini poljskih putova za suhog vremena na listu korova može biti dosta prašine što može smanjiti učinkovitost primijenjenog herbicida. Na takovim parcelama trebalo bi tretiranje provesti nakon kiše kad se listovi osuše.
- Totalne herbicide preporuča se koristiti do kraja ljeta, odnosno do početka jeseni jer tijekom hladnijeg vremena biljni sokovi slabije kolaju kroz biljke (tada je i učinak herbicida manji).
- Ove herbicide treba koristiti za mirna vremena, bez vjetra jer su neselektivni, što znači da suzbijaju i uništavaju svaku biljku s kojom pripravak dođe u kontakt. Do potpunog odumiranja korova, ovisno o vrsti korova dolazi 2-8 tjedana nakon prskanja.
- Da bi se postigao željeni učinak u suzbijanju korova, tretiranu parcelu ne bi trebalo obrađivati puna tri tjedna nakon prskanja.
- Kod primjene sredstava za zaštitu bilja poljoprivredni proizvođači se trebaju pridržavati upute za uporabu koje se nalaze na ambalaži proizvoda.
- Osim o vrsti korova, razvojnoj fazi korova pri prskanju, učinak ovih herbicida jako ovisi i o utrošku vode.
Često je pitanje isplati li se prskati pojedinu parcelu totalnim herbicidom. Pri odluci će najznačajniju ulogu imati kulturna vrsta koju planiramo posijati na parceli. Osim nje i korovne vrste koje su zastupljene na svakoj pojedinoj parceli te njihova brojnost.
Pri provođenju ove mjere treba uzeti u obzir da će se suzbiti samo one biljke korova koje su u vrijeme prskanja razvile nadzemni dio. Sve one koje će niknuti naknadno, ostat će neoštećene. Na parcelama na kojima nisu zastupljeni višegodišnji korovi, pravilnom i pravovremenom obradom parcele se održavaju čistima od korova mehaničkim putem. Pri tome je važno ne dopustiti da korov donese sjeme.
No, na većini parcela zastupljeni su i jednogodišnji i višegodišnji korovi. Stoga se preporučuje kombinacijom obrade tla (prašenje strništa), kemijskog načina suzbijanja korova na strništu, uvođenjem zelene gnojidbe, plodoredom i ostalim mjerama (održavanjem međa i putova, obaveznim čišćenjem poljoprivrednih strojeva i oruđa i dr.) održavati oranične površine čistima od korova. U područjima s razvijenim stočarstvom, slama je sekundarni proizvod koji ima ekonomsku vrijednost. Ona se ne zaorava, nego se odvozi s parcela. Radi očuvanja razine organske tvari u tlu preporuča se biljne ostatke nakon žetve (koji se ne koriste za potrebe stočarstva) unijeti u tlo.
Kad obaviti prašenje strništa?
Na parcelama na kojima nema potrebe provesti suzbijanje korova kemijskim putem, odmah nakon žetve preporuča se obaviti prašenje strništa. To je vrlo plitko oranje, a izvodi se na dubinu 10-15 cm. Ovim se oranjem prekida kapilarno uzdizanje vlage tla i time sprječava isušivanje tla, zaoravaju se žetveni ostaci, rasuto sjeme tijekom žetve, ali i sjeme korova (sjeme se na ovaj način potiče na nicanje).
Uništavaju se već iznikli korovi, unose se u tlo fosforna i kalijeva gnojiva i materijal za kalcifikaciju (po potrebi) i omogućuje prodiranje ljetnih oborina u tlo te se tlo biološki aktivira zbog pojačanog rada mikroorganizama. Ljetno oranje se obavlja tijekom kolovoza, na dubinu 15-20 cm s ciljem zaoravanja izniklih korova, organskih i/ili mineralnih gnojiva. Jesenskim se oranjem zaoravaju gnojiva i stvaraju povoljni uvjeti za razvoj korijena uzgajane poljoprivredne vrste na oranici. Izvodi se na dubinu 20-35 cm.
Predsjetvena priprema tla je usmjerena na površinski (sjetveni) sloj tla. Obuhvaća drljanje na kvalitetnim tlima, ili tanjuranje i nakon toga drljanje na lošijim tlima. Za predsjetvenu pripremu tla uglavnom se koriste sjetvospremači koji služe za poravnavanje, prozračivanje i prorahljivanje tla te uništavanje korova.
Varijante obrade tla ovise o predkulturi i vrsti koju se planira posijati, opremljenosti gospodarstva poljoprivrednom mehanizacijom i opremom te uvjetima na svakoj pojedinoj parceli. Tako, npr., na jednoj parceli nakon prašenja strništa prva sljedeća obrada može biti jesensko oranje pa predsjetvena priprema i sjetva. Na nekoj je drugoj parceli prva operacija obrade tla nakon žetve može pak biti jesensko oranje. Obrada tla nakon žetve ovisi i o tome planira li se na parceli nakon žetve ozimih ratarskih vrsta obaviti postrnu sjetvu.
