Vrste roda Garcinia su bogat izvor bioaktivnih spojeva, funkcionalna su hrana, ali imaju i terapeutsku vrijednost. Široko su korištene u tradicionalnoj i Ayurveda medicini, za tretiranje niza bolesti i tegoba.
Garcinia cambogia je tropska voćna vrsta. Pripada rodu Garcinia, najbrojnijem u porodici Clusiaceae (Guttiferae), koji sadrži stotine vrsta drveća i grmova. Ove vrste su bogat izvor bioaktivnih spojeva te imaju brojne mogućnosti upotrebe, u prehrambene, farmaceutske, medicinske, kozmetičke i ostale svrhe. Uz Garciniu cambogiu najznačajnije vrste, jestivih plodova su Garcinia indica (kokum) i Garcinia mangostana (mangosteen). Za Garciniu cambogiu koriste se i nazivi: Garcinia gummi-gutta, malabar tamarind, kodampuli, brindle berry, bitter kola, heckle itd.
Nedovoljno iskorištena, a višestruko korisna
Osim u južnom i istočnom dijelu Azije (Indija, Nepal, Šri Lanka, Filipini, Malezija, Japan, Kina itd.), koje se i smatra područjem njenog podrijetla, Garcinia cambogia je rasprostranjena i na području zapadnog i središnjeg dijela Afrike, tropskog dijela Amerike, SI dijela Australije. Introducirana je i u područja suptropske klime. Staništa su joj i brdoviti i ravničarski tereni, doline, uz obale rijeka, iako tolerira sušu, obitava u zajednicama divljih zimzelenih šuma, ali uspijeva i na okućnicama i vrtovima.
Stablo je manje ili srednje veliko, do 12 m visine, spororastuće. Postoje muška i ženska stabla, razlika je vidljiva u fazi cvjetanja. Krošnja je zaobljena, grane su horizontalne, padajuće. Mlade grančice su gole. Kora stabla je crvenkastosmeđe boje s lenticelama. Listovi su nasuprotni, ovalnog oblika, zaobljeni, tamnozelene boje, sjajnog naličja, prosječne dužine 6-9 cm, širine 2,5-4 cm. Cvjetovi su jednospolni ili dvospolni, latice su ružičaste boje. U tropskom se području, cvjetanje odvija od 3. do 5.mjeseca, a plodonošenje od 6. do 9.mjeseca, tijekom kišne sezone.
Plod je okrugao, izgledom nalik manjoj tikvi, sastavljen od odjeljaka (najčešće 8). Boja kore zrelog ploda je žuto-narančasta do crvenkaste. Prosječna širina ploda je 3-5 cm, a prosječna masa 50-160 g, od čega najveći dio otpada na koru. U plodu se nalazi 6-10 sjemenki, koje su okružene bijelom pulpom (arilusom). Okus je karakterističan, oštar, kiselo-gorki.
Garcinia cambogia je, s obzirom na potencijal, nedovoljno iskorištena vrsta. Višefunkcionalno je drvo, mogu se koristiti: kora drveta, stabljika, cvijet, cijeli plod (kora i sjemenke se mogu konzumirati sirove). Sadrži organske kiseline (najviše HCA, limunska, jabučna), fenolne spojeve (flavonoidi, fenolne kiseline), ugljikohidrate, proteine, aminokiseline, alkaloide, saponine, tanine, željezo, vitamin C i dr.
Visoke je nutritivne i zdravstvene vrijednosti. Djeluje: antioksidativno, antimikrobno, antivirusno, antibakterijsko, antifungalno, protuupalno, antikancerogeno, antitoksično, antidijabetičko. Također djeluje protiv debljanja te protiv razvoja Alzheimerove bolesti, štiti krv i jetru, podiže razinu fosfora i bakra. Lišće ima diuretičku aktivnost. U tradicionalnoj medicini se upotrebljavala kod dizenterije, zatvora, dijareje, reumatizma, artritisa, edema kože, opekotina, osipa, zacijeljivanja rana, upale grla, dišnih tegoba, infekcija usne šupljine, gušavosti, srčanih tegoba, infekcija urinarnog trakta, nepravilnog menstrualnog ciklusa, želučanih tegoba, unutarnjih parazita i ostalog. Klinička istraživanja su pokazala da Garcinia cambogia djeluje na kontrolu apetita, neurozaštitu, kontrolu lipoproteina i kolesterola, krvne stanice, sadržaj masti, metabolizam glukoze, rad bubrega, regulaciju hormona itd.
Zamjena za limun
Plod se upotrebljava u kulinarstvu, u jugoistočnoj Aziji i kao začin u mesnim i ribljim jelima, kao konzervans te kao sredstvo protiv nadimanja. Zbog kiselog okusa koristi se kao zamjena za limun. Sjemenke sadrže oko 46 % ulja koje se od davnina koristi u tradicionalnim jelima u Indiji. Koristi se i kao sapun, za podmazivanje strojeva, za bojanje, u medicinske svrhe, no daljnji potencijal još nije istražen, pr. za dobivanje biodisela.
Kora ploda ima široku mogućnost primjene, u Indiji ima komercijalnu važnost. Upotrebljava se i u veterinarskoj medicini, kod infekcije usta stoke, u proizvodnji kože i gume, za bojanje, za poliranje zlata i srebra, kao zamjena za acetilnu kiselinu. Sušena kora se u Indiji upotrebljava stoljećima, djeluje antibakterijski.
Garcinia cambogia je stekla popularnost posljednjih desetljeća zbog pozitivnog utjecaja na smanjenje tjelesne mase, čemu doprinose spojevi koje sadrži. Prvenstveno je to hidroksicitratna kiselina (HCA) koja se nalazi u plodovima i lišću. Prvi put je izolirana 1960-ih, ranije nije pronađena u prirodi, kasnije je objašnjena struktura, koja je slična limunskoj kiselini. Ekstrakti iz kore ploda sadrže 10-30 % HCA u slobodnom obliku, kao mineralna sol ili kao lakton.
Počela se koristiti kao sastojak u dodacima prehrani, u sredstvima za mršavljenje. Povećavao se interes tržišta za sredstvima na bazi Garcinie koji postižu visoku cijenu, u obliku čajeva, tableta, napitaka, žvakaćih guma i ostalo. Takvi proizvodi sadrže i do 50-60 % HCA u kombinaciji s drugim aktivnim tvarima.
Djeluje na sagorijevanje masti, smanjuje koncentraciju lipida u krvi i jetri. Smanjuje apetit, povećava sitost, podiže razinu HDL kolesterola, poboljšava metabolizam glukoze, značajno povećava proizvodnju glikogena u jetri. No, pokazalo se da ova sredstva mogu uzrokovati i nuspojave. Zabilježeni su slučajevi nepovoljnog djelovanja na jetru, želudac, dišni sustav, pojavu glavobolje, povišenog krvnog tlaka, pa i neke psihičke tegobe. Nije dovoljno istražen utjecaj uzimanja u kombinaciji s drugim lijekovima. Ovisno o proizvodu, dnevno preporučena doza ekstrakta iznosi 500-2000 mg. U brojnim trgovinama zdrave hrane, te internetskim trgovinama mogu se pronaći brojni pripravci s ekstraktom ove biljke koju ipak ne bi trebalo uzimati dulje od 2 mjeseca u kontinuitetu!
