Primjena dušičnih gnojiva s produženim učinkom

U prošlom broju Gospodarskog lista (15.siječnja 2022.) objavljen je prvi dio članka o gnojidbi pšenice dušičnim gnojivima. Slijedi nastavak.

S ciljem bolje iskoristivosti dušika u gnojidbi pšenice, pogotovo u uvjetima intenzivne proizvodnje, postoji mogućnost primjene novih formulacija dušičnih gnojiva s produženim učinkom. Kod primjene takvih gnojiva, smanjuju se gubici koji nastaju uslijed ispiranja ili hlapljenja dušika iz tla. Odnosno, povećava se iskoristivost dušika pri manjim dozama primjene. Postiže se višestruki učinak, poput konstantne ishrane pšenice dušikom, primjena manjih doza i manja mogućnost zagađenja okoliša. Prema zakonskoj regulativi, takva gnojiva su podijeljena u sljedeće grupe:

• Kondenzati UREE niske topivosti (najčešće kao urea-formaldehid; tekuća ili u granulama)
• Gnojiva s polupropusnom ovojnicom (postupno propuštanje hraniva kroz polupropusnu ovojnicu)
• Gnojiva s inhibitorima nitrifikacije (poput NET – nitrogen efficient technology s primjenom inhibitora 3,4 DMPP, proizvođača gnojivo Compo, Njemačka)
• Gnojiva s inhibitorima enzima ureaze

Na tržištu postoji veći broj dušičnih gnojiva s produženim učinkom. Od njih se u gnojidbi strnih žitarica najčešće koriste gnojiva na bazi urea-formaldehida ili gnojiva s inhibitorima nitrifikacije.

Treća prihrana pšenice dušikom

Osnovna namjena treće prihrane pšenice dušikom je povećanje količine proteina u zrnu. Radi se o važnom parametru kvalitete zrna koji dodatno utječe na višu otkupnu cijenu i potražnju takve kvalitetne pšenice (za pekarsku industriju). Dva su važna čimbenika za postizanje više količine proteina; 1. gensko svojstvo pšenice (sorte pšenice koje imaju svojstvo nakupljanja više proteina u zrnu); 2. pravilna gnojidba dušikom (N) i sumporom (S). Posebno se ističe uloga sumpora (S) koji je gradivni element proteina. Potrebno jevoditi računa o raspoloživoj količini sumpora u tlu kako bi se iskoristio maksimalni kapacitet tvorbe proteina u zrnu.

Glavni izvor sumpora u tlu je organska tvar, odnosno procesi razgradnje (mineralizacije) organske tvari. Tijekom njih se u tlu povećava količina raspoloživog sumpora. Kako tla za uzgoj pšenice sadrže male količine organske tvari (često i ispod 1 %), potencijal povećanja količine sumpora u tlu mineralizacijom organske tvari vrlo je mali i nedostatan. Stoga je u trećoj prihrani pšenice potrebno uključiti gnojiva koja sadrže i sumpor (S) i time osigurati potreban uvjete za dodatnu sintezu proteina.

Gnojiva na bazi sumpora za folijarnu prihranu pšenice

Proizvođačima pšenice na raspolaganju su nekoliko tipova gnojiva, od koji se zbog pristupačne cijene i povoljnog odnosa dušika (N) i sumpora (S) najviše koriste gnojiva na bazi amonij-tiosulfata te gnojiva na bazi UREE i sumpora. Da bi se dodatno potaknula bolja sinteza proteina u zrnu, u ovoj folijarnoj prihrani preporuča se primijeniti i biostimulatore na bazi aminokiselina, posebno biostimulatore koji sadrže visoku količinu lizina, ključne aminokiseline u sintezi proteina u zrnu pšenice.

Tablica 5. Osnovne karakteristike gnojiva s visokom količinom dušika i sumpora za folijarnu prihranu pšenice (za više proteina u zrnu)

Folur S je proizvod posebno formuliran za folijarnu prihranu pšenice u trećoj prihrani koji ima visok sadržaj dušika i sumpora. Ne uzrokuje nikakvu vrstu fitotoksičnosti, čak ni u visokim dozama, te se može primijeniti u dozama do 10 lit/ha. U sintezi gnojiva na bazi dušika obično nastaje spoj naziva biuret koji uzrokuje jaku fitotoksičnost i gotovo neprimjetne mikropukotine na lišću. Ove mikropukotine su ulazna vrata za patogene gljivice i bakterije koje negativno utječu na biljke. Uz to, u fiziološkim procesima za metabolizam biureta biljka troši velike količine energije. U formulaciji gnojiva Folur S količina biureta je vrlo niska, manje od 0,2 %. Stoga primjena, čak i u visokim dozama, ne uzrokuje nikakvu fitotoksičnost u folijarnoj gnojidbi pšenice. Sumpor (105 g SO₃/lit) prisutan u formulaciji povezan s dušikom nudi idealne uvjete za maksimalnu sintezu proteina u zrnu i povećanje kvalitete zrna pšenice.

Stres uzrokovan nedostatkom vode

Nedostatak vode (uslijed suše ili visokih temperatura) važan je negativni čimbenik koji nepovoljno utječe na usvajanje i metabolizam dušika, te se negativno odražava na visinu i kvalitetu prinosa pšenice. Za postizanje visokog prinosa, potrebno je 600-800 mm/m² oborina tijekom uzgojnog ciklusa pšenice koje moraju biti pravilno raspoređene. Kod nedostatka vode značajno se reducira usvajanje dušika (N) iz tla. Pogotovo nitratnog (anionskog) oblika koji je glavni oblik dušika za pšenicu. Zbog značajnih klimatskih promjena u proteklih nekoliko desetljeća, pojava suše (nedostatka oborina) nije vezana samo za ljetno razdoblje, već se nedostatak vode može javiti kroz cijelu godinu.

Nedostatak oborina može biti kritičan već nakon sjetve jer će klijanje i nicanje biti sporo i slabo, odnosno, biljka pšenice ulazi u fazu zimskog razdoblja vrlo slabo razvijena. Isto tako, u proljetnoj prihrani dušikom, voda u tlu igra važnu ulogu u otapanju gnojiva i usvajanju dušika. Nedostatak vode u tlu u fazi na kraju busanja kad se završava formiranje klasića negativno će se odraziti na duljinu klasa.

Nedostatak vode u tlu u vrijeme klasanja i cvatnje može još više uvećati broj neplodnih klasića. Time će značajno smanjiti prinose pšenice. Ovo je važno poznavati u proizvodnji pšenice. O tim uvjetima ovisiti će vrijeme primjene, oblik gnojiva, način primjene (tlo ili folijarno) dušičnih gnojiva.

Tehnološke mogućnosti u smanjenju stresa nedostatka vode u uzgoju pšenice

Za smanjenje stresa nedostatka vode u uzgoju pšenice, s praktičnog i ekonomskog stajališta, najbolje rezultate pokazala je primjena biostimulatora na bazi aminokiselina. Radi se o posebno formuliranim preparatima koji sadrže visoke količine slobodnih aminokiselina (15-24 %). Oni se jednostavno primjenjuju u folijarnoj gnojidbi (u kombinaciji s folijarnim gnojivima ili pesticidima), u niskim dozama (1-3 lit/ha). Prednost primjene aminokiseline u uzgoju pšenice su:

• povećanje otpornosti na stresne uvjete nedostatka vode,
• povećanje otpornosti na stresne uvjete niske/visoke temperature,
• bolje usvajanje i metabolizam dušika (N),
• povećana sinteza proteina u zrnu pšenice.

Dušik je glavni element za ostvarivanje visokih prinosa i isplativosti proizvodnje pšenice. Stoga je poznavanje problema u gnojidbi dušikom vrlo važno u pravilnoj tehnologiji gnojidbe pšenice. Isto tako, gubici dušika koji mogu nastati tijekom vegetacijskog ciklusa predstavljaju važne ekonomske gubitke. Također i veliki ekološki problem jer dolazi do zagađivanja okoliša i podzemnih voda.