Utjecaj cijene gnojiva na dobit proizvođača

Da bi se moglo prehraniti današnjih 7,79 milijardi ljudi na Zemlji neophodna je primjena suvremenih agrotehničkih rješenja, uz primjenu odgovarajućih količina mineralnih gnojiva. Europska udruga proizvođača mineralnih gnojiva procjenjuje da je oko 50 % svjetske proizvodnje hrane izravno vezano uz uporabu mineralnih gnojiva. Još 1960-ih je jedan hektar obradive površine mogao prehraniti prosječno dvoje ljudi. Neke procjene govore da će 2025. godine jedan hektar hraniti petero ljudi. Ovo ocrtava važnost mineralnih gnojiva u proizvodnji, te posljedično veliki utjecaj koji ona imaju u formiranju cijene koštanja gotovog proizvoda.

Potrošnja mineralnog gnojiva u Republici Hrvatskoj je rasla do 2019. g.. Te je godine bio zabilježen pad potrošnje. Još nemamo podataka za 2021. g.. Možemo pretpostaviti da će povećanje cijena gnojiva započeto u 2021. g. negativno djelovati na potrošnju gnojiva u poljoprivredi. To će negativno utjecati i na ostvarene prinose.

Kolika je potrošnja mineralnih gnojiva u nas?

U ovisnosti o vrsti proizvodnje mineralno gnojivo čini od 4 % do 37 % ukupnog varijabilnog troška. Ono ima veliku važnost za formiranje cijene gotovog proizvoda. Svakodnevno povećanje cijena nafte i plina posljedično dovodi do velikog poskupljenja mineralnih gnojiva i ostalih inputa. Sve to jako povećava troškove proizvodnje i u konačnici dovodi do povećanja cijena krajnjeg proizvoda. Kako je to povećanje cijena moguće samo do određene mjere, budući da su prihodi kupaca također ograničeni, dio proizvođača kalkulira na način da smanjuje potrošnju mineralnih gnojiva. To posljedično dovodi do smanjenja prinosa i još većeg pritiska na cijenu krajnjeg proizvoda.

Potrošnja mineralnih gnojiva u tonama aktivne tvari, Republika Hrvatska

Udio troška mineralnog gnojiva u ukupnom varijabilnom trošku, %

Indeksi cijena poljoprivrednih inputa

Iz prethodne je tablice vidljivo da je prošle godine najveće povećanje cijena zabilježeno kod mineralnih gnojiva i stočne hrane. To osobito negativno djeluje na stočarsku proizvodnju, iako pogađa sve proizvođače. Potrebno je napomenuti da je nekim proizvodima, tzv. inferiornim dobrima moguće povećavati cijenu jer potrošači ne mogu bez njih (kruh, ulje ). Kod drugih dobara to nije moguće. Potrošači će ih početi zamjenjivati drugima koji su jeftiniji (maslac je zamjenjiv s margarinom, skuplje povrće s jeftinijim zamjenama).

Da bismo vidjeli kako poskupljenje cijena mineralnog gnojiva djeluje na dohodak proizvođača i cijenu koštanja gotovog proizvoda u nastavku će biti prikazani različiti mogući scenariji situacije. Simulacija je napravljena na primjeru pšenice, kojoj je značajan dio strukture troška upravo mineralno gnojivo.

U prvom scenariju možemo vidjeti da povećanje cijena gnojiva za 20 % do 100 %. Trenutno bilježimo i veća poskupljenja, značajno utječe na cijenu koštanja i posljedično dohodak proizvođača. Tako već poskupljenje od 20 % povećava cijenu koštanja za 7 %, te smanjuje očekivani dohodak za 94 %. Svako daljnje poskupljenje proizvođače dovodi u značajne gubitke u slučaju da se prodajna cijena ne mijenja. Potrebno je napomenuti da smo ovdje, radi preglednosti, prikazali samo povećanje cijena jednog inputa (gnojiva). Sve druge smo držali konstantnim. Na žalost, trenutno stanje je takvo da poskupljuju svi inputi poljoprivredne proizvodnje.

Treba spriječiti poremećaje na tržištu

U drugom scenariju smo simulirali situaciju povećanja cijena gnojiva uz istovremeno povećanje prodajnih cijena. Ono je sporije od povećanja cijena gnojiva. U takvoj situaciji vidljiv je sporiji pad dohotka, te se proizvođači povećanjem prodajnih cijena mogu neko vrijeme oduprijeti nepovoljnom stanju na tržištu repromaterijala. Upitno je do koje razine je moguće povećavati prodajnu cijenu gotovog proizvoda na tržištu.

Proizvođači gnojiva kao uzrok povećanju cijena navode značajno poskupljenje plina na svjetskom tržištu uz istovremeno povećanje cijena ostalih glavnih sirovina za proizvodnju. Zbog toga je većina europskih proizvođača gnojiva prošle godine smanjila/obustavila proizvodnju. Ta situacija dovodi do velikog pritiska na poljoprivredne proizvođače. Njima troškovi proizvodnje enormno rastu, a pitanje je do koje mjere je to moguće kompenzirati povećanjem cijena gotovih proizvoda na tržištu.

Jako je loš scenarij, ali i vrlo izgledan, da će proizvođači smanjivati potrošnju gnojiva. To će posljedično dovesti do poremećaja na tržištu jer će se smanjivati prinosi, a i kvaliteta proizvedenoga.