U prvih pet godina održavanja „Hrvatskog povrća“ – jedinog seminara o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, predstavljeni su mnogi stručni radovi i održana izlaganja o različitim područjima proizvodnje povrća. Jedno od tih izlaganja koje prenosimo u ovom broju Gospodarskog lista pripremili su stručnjaci iz PIK-a Vinkovci, Ivica Kovačić i Dubravka Hefer Zoretić. U njemu se prikazuje uzgoj luka iz sjemena na konvencionalan način.
Uzgoj luka može biti iz sjemena i iz lučice. Međutim, uzgoj luka iz sjemena je bolji izbor zbog većeg prinosa. Osim prinosa, zadatak proizvodnje luka je dobiti glavicu određene veličine i kakvoće, koja se dobro čuva u skladištu.
Agrotehnika uzgoja luka
Plodored zbog brojnih bolesti i štetnika mora biti barem trogodišnji, a poželjno je i više. Najbolje predkulture su grašak, strne žitarice, soja.
Priprema tla za sjetvu proljetnog luka počinje “prašenjem” strništa (plitkim zaoravanjem žetvenih ostataka). Zatim se obavlja rahljenje na dubinu cca 40 cm, kako bi probili „taban pluga“ i poboljšali vodozračni režim tla.
Osnovna gnojidba obavlja se prema preporukama na osnovu analiza tla i iznošenja hraniva prethodne kulture i potrebe luka s odgovarajućim prinosom. Osnovna gnojidba obavlja se mineralnim gnojivima MAP i KCl, u preporučenim količinama, nakon oranja na dubinu 30-35 cm. U jesen prije nego što nastupe nepovoljni i zimski uvjeti obavlja se zatvaranje zimske brazde. Tom se prilikom treba voditi računa da tlo nije vlažno kako bi se izbjeglo nepotrebno zbijanje tla.
U proljeće, čim to dopuste vremenski uvjeti, kao prva operacija slijedi predsjetvena gnojidba mineralnim gnojivom NPK formulacije s ujednačenim sadržajem ova tri makroelementa. Iza gnojidbe slijedi priprema tla za sjetvu. Ovisno o stanju table i strukturi tla obavlja se prvi prohod u pripremi tla s laganim drljačama.
Nakon toga, prskalicom se tretira tlo insekticidima, kojima se suzbijaju zemljišni štetnici u tlu (žičnjaci, sovice pozemljuše i dr.). Odmah iza prskanja slijedi i priprema tla za sjetvu- sjetvospremačem (germinator) na dubinu 2-3 cm. Sve kako bi se zatvorio insekticid i na taj način osiguralo njegovo djelovanje. Iza toga slijedi sjetva.
Sjetva se obavlja u rano proljeće, čim to dopuste vremenski uvjeti. Obično između 10. i 25. ožujka, na kvalitetno pripremljeno tlo. Obavlja se specijalnim preciznim sijaćicama (Agricola) na planirani sklop 950 000 biljaka po hektaru. Sije se plitko na dubinu 1,5 – 2 cm u gredice širine 1,75 m.Na svakoj gredici nalazi se četiri puta po tri reda. Razmak sjemenke od sjemenke u redu na ovaj planirani sklop iznosi 6,8 cm – 7,2 cm. Ovaj razmak omogućava ravnomjerniji razvoj glavica.
Zaštita usjeva
Njega usjeva tijekom vegetacije sastoji se od suzbijanja korova, navodnjavanja, prihrane i zaštite od bolesti i štetnika. U početnoj fazi luk vrlo sporo raste i izložen je konkurenciji brzorastućih korova. Tako već i prije nicanja luka kreće se s primjenom herbicida, koji osim početnog djelovanja na travne korove u spektru imaju i izvjestan broj širokolisnih korova. S obzirom na to da sjetveni sloj u fazi nicanja mora biti vlažan, ako izostane kiša, s navodnjavanjem se kreće neposredno iza sjetve. Istovremeno s lukom počinju nicati i korovi, pa je u daljnjoj vegetaciji potrebno njihovo korektivno suzbijanje.
Najveći problem na našim oranicama, a tako i u suzbijanju predstavljaju širokolisni korovi teofrastov mračnjak (Abutilon theoprasti), pelinolisni limundžik (Ambrosia artemisifolia), kao i bijeli kužnjak (Datura stramonium) kojih u posljednjim godinama ima sve više. U Hrvatskoj su registrirani preparati na bazi djelatne tvari fluazifop, kletodim, piridat, kizalofop, pendametalin, cikloksidim, klopiralid i fluroksipir. Pristup suzbijanju širokolisnih korova bazira se na višekratnim tretmanima minimalističkim dozama svakih nekoliko dana (2-7). slika 1. Usjev se mora održati čistim do kraja vegetacije
Bolesti su jedan od limitirajućih čimbenika u proizvodnji luka. Najznačajnije gljivične bolesti koje se javljaju na luku u tijeku vegetacije su Peronospora destructor (plamenjača luka), Botrytis spp. (siva plijesan) i Fusarium spp. (fuzarioze), Alternaria porri (koncentrična pjegavost luka) većinom na ozimom luku. Posljednjih godina u skladištenju luka pojavljuje se –Aspergillus niger. U planu zaštite od insekata planiraju se dva tretmana usmjerena na zaštitu luka od lukove muhe i tripsa.
Najveća je potreba luka za vodom i hranivima u fazi razvoja lisne mase i u početku formiranja lukovice. Tad potrebe za vodom, kao i za hranivima rastu. Stoga je potrebno obaviti nekoliko prihrana kao dodatak osnovnoj gnojidbi.
U tu svrhu koristi se KAN (27% N) naizmjenično s NPK gnojivima (određene formulacije). Pred kraj vegetacije prestaje se s prihranama i smanjuje intenzitet navodnjavanja. U vrijeme dozrijevanja luka, ako je on namijenjen za čuvanje obavlja se tretiranje regulatorom rasta (Fazor).
Berba luka
Berba započinje u razdoblju od 05.08. Prva operacija u procesu berbe luka je tarupiranje lisne mase. Iza tarupiranja slijedi vađenje luka u trake na površinu gredice. Utovar i prijevoz luka u skladište započinje 3 – 4 dana nakon vađenja luka i sušenja u polju.
Prinos luka pri uzgoju izravnom sjetvom uz primjenu odgovarajuće tehnologije, veći je nego kod uzgoja iz lučice. To je i razlog veće zastupljenosti uzgoja luka iz sjemena. Ako se ostvari konačni sklop od 70-80 biljaka/m2 (700 000 – 800 000 biljaka/ha) i prosječna masa lukovice ciljanog promjera 5-7cm iznosi 70 – 80 g, postiže se prinos od 60-65 t/ha. Ta razina proizvodnje treba se održati i povećati, što ovisi i o nizu različitih abiotičkih čimbenika.
Članak je objavljen u Zborniku radova na seminaru „ Hrvatsko povrće“
