Crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugienus) kukac je iz porodice Dryophthoridae koji posljednjih nekoliko godina radi velike štete na palmama koje su simbol mnogih gradova Mediterana.
Štetnik potječe s područja južne Azije, otkuda se proširio Europom osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Glavni uzrok širenja crvene palmine pipe na druga područja uzgoja palmi je transport zaraženih sadnica palmi. Na manje se udaljenosti pipa samostalno širi letom. Odrasle jedinke duge su do 4 cm, imaju izduženo i ovalno tijelo, crvenkastosmeđe boje, s tamnim, gotovo crnim pokriljem. Karakteristične su po dugom rilu i crnim pjegama nepravilnog oblika, čiji broj može varirati. Najčešće napada palme iz porodice Arecaceae koje su česte na području Mediterana.
Napada mlade palme ili one s oštećenjima
Mužjaci crvene palmine pipe nastanjuju oštećene dijelove palmi i ispuštaju feromone kako bi privukli ženke na parenje. Tijekom tog razdoblja jedna ženka odloži oko 200 jaja. Odlaže ih nakon što rilom izbuši rupu u peteljkama listova ili na dijelovima palmi na kojima su nastala oštećena mehaničkim putem ili uslijed djelovanja drugih štetnika ili bolesti. Po izlasku iz jaja, ličinke rade hodnike unutar palme i hrane se biljnim tkivom. Hodnike rade u mekom tkivu, zbog čega su najčešće napadnute mlade palme ili palme s oštećenjima.
S obzirom da štete nastaju najprije u unutrašnjosti palmi, simptome napada teško je uočiti. Prvi simptomi koji mogu ukazati na napad crvene palmine pipe su rupe koje nastaju na bazi listova, listovi koji izgledaju kao da su izrezani škarama, nepravilan rast palmine rozete i piljevina koja nastaje uslijed bušenja tunela u deblu.
U naprednoj fazi napada pojavljuje se prepoznatljiv simptom povijenih i osušenih listova zbog kojih palme nalikuju na otvoreni kišobran. Palma postupno slabi, a kako unutrašnjost propada zbog stvaranja šupljina i hodnika, postoji opasnost od njenog urušavanja. Osnovna metoda praćenja pojave štetnika je vizualni pregled palmi. Vizualnim pregledom teško je uočiti odrasle pipe ili njihove ličinke, ali ponekad se mogu pronaći kukuljice.
Svaka promjena na stablu palme poput žućenja i sušenja listova ili nepravilnog rasta rozete, simptomi su koji se mogu zamijeniti s fiziološkim poremećajima rasta. Stoga je važno redovito provoditi pregled palmi, listova i rozete tako i samog debla te na vrijeme uočiti simptome. Postoji još nekoliko metoda praćenja pojave crvene palmine pipe. To su feromonske lovke, hranidbeni mamci, akustični detektori i infracrvene zrake. Praćenje ovog štetnika provodi se sustavno i pod nadzorom stručnjaka. Uključuje kontrolu uvoza sadnog materijala i redovite preglede palmi na javnim površinama.
Kod jakog napada iskrčiti palme!
Preventivne mjere kojima je moguće spriječiti napad crvene palmine pipe uključuju odabir otpornih kultivara i održavanje dobrog zdravstvenog stanja palmi. Ako dođe do zaraze potrebno je provesti rezidbu zaraženih listova zimi, kad štetnik nije aktivan, ili ako se radi o jakom napadu, iskrčiti cijelo stablo palme i spaliti biljne ostatke kako bi se spriječilo daljnje širenje štetnika. Ako nije napadnuto cijelo stablo, moguće je otpiliti deblo do zdravog dijela. Ostatak treba premazati smolom ili insekticidom, nakon čega palma ubrzo izbaci nove izboje.
Feromonske lovke i hranidbeni atraktanti metode su koje osim za praćenje pojave crvene palmine pipe, služe i za smanjenje njihove brojnosti. Tehnika sterilnih insekata (SIT) je biološko – fizikalna metoda kojom se provodi sterilizacija mužjaka. Oni tada konkuriraju fertilnim mužjacima u prirodi, što dovodi do smanjenja populacije crvene palmine pipe. Postoje i brojni prirodni neprijatelji crvene palmine pipe poput entomopatogenih nematoda i grinja te parazita. Kemijska tretiranja provode se folijarno, injektiranjem insekticida u deblo ili zalijevanjem stabla palme sistemičnim insekticidom.
Primjena insekticida nije uvijek u potpunosti učinkovita jer nije moguće istovremeno suzbiti različite razvojne stadije štetnika. S obzirom da je najveći broj palmi posađen na javnim površinama, nije moguće u svakom trenutku provesti tretiranje insekticidima, stoga su u pojedinim zemljama Mediterana tretiranja insekticidima ograničena na razdoblje izvan turističke sezone.
