Ovogodišnja višemjesečna suša i nekoliko višednevnih razdoblja s vrlo visokim temperaturama tijekom ljetnih mjeseci rezultirat će smanjenjem prinosa na svim jarim ratarskim kulturama. Razina štetnog djelovanja suše ovisit će o: fazi razvoja biljke, tolerantnosti biljne vrste/sorte/hibrida na sušu i zalihama vlage u tlu. Stoga će prinos poljoprivrednih kultura biti smanjen u manjoj ili većoj mjeri ovisno o poljoprivrednoj vrsti, fazi rasta i razvoja u kojoj se vrsta nalazila u vrijeme pojave stresnih uvjeta, razini agrotehničkih mjera te o lokaciji.
Na pojedinim mikrolokacijama (uz šume, uz rijeke, na plodnim oranicama s višom razinom podzemne vode) štete od suše i visokih temperatura bit će nešto manje. Suša je zabilježena prije sjetve (tijekom ožujka) proljetnih ratarskih kultura te ponovno tijekom generativnih faza razvoja biljaka, a upravo su generativne faze značajne za formiranje konačnog priroda. U tablici 1 prikazane su ukupne mjesečne oborine za prvih sedam mjeseci ove godine. Iz tablice se vidi značajan nedostatak oborina već tijekom ožujka, a zatim ponovno tijekom ljetnih mjeseci. I tijekom zime i proljeća temperature zraka bile su uglavnom veće od prosjeka uz istovremeno prosječne ili većinom ispod prosječne količine oborina. Zalihe zimske vlage nije bilo u količini koja je neophodna za normalan razvoj ozimih i jarih kultura pa je suša koja je nastupila u ljetnim mjesecima još izraženija.
Tablica 1.: Ukupne mjesečne količine oborine za 2022. godinu na meteorološkim postajama u kontinentalnoj HrvatskojPostaja I II III IV V VI VII Bjelovar 18,6 31,4 8,4 85,2 56,5 46,1 34,5 Daruvar 20,3 41,1 12,5 89,9 50,5 66,9 28,4 Gospić 52,5 63,1 16,2 90,1 82,7 24,2 67,7 Karlovac 40,5 60,6 9,2 92,8 102,5 113,7 53,5 Krapina 13,2 20,7 10,4 94,2 41,0 51,6 47,5 Križevci 15,7 23,1 5,0 84,6 71,3 58,0 17,5 Ogulin 53,9 99,7 15,7 128,7 144,1 62,4 61,2 Osijek 7,5 28,7 6,4 35,0 66,0 77,2 19,2 Sisak 31,9 53,2 6,6 92,3 67,3 83,2 53,1 Slavonski Brod 20,9 53,6 10,9 68,0 44,5 54,8 18,9 Varaždin 15,0 22,3 6,2 109,3 49,9 77,3 51,1 Zagreb – Maksimir 24,3 38,5 8,7 82,0 52,5 63,0 57,7
Nedostatak oborina ili njihova neravnomjerna raspodjela i sušna razdoblja gotovo su redovito praćena iznadprosječnim temperaturama. Tako je i ove godine. Toplinski stres kod biljaka utječe na rast, metabolizam i produktivnost. Kod ekstremno visokih temperatura dolazi do denaturacije ili inaktivacije biljnih enzima važnih za preživljavanje što ima za posljedicu usporen razvoj biljke. Visoke temperature uzrokuju temperaturni šok kod biljaka. Porastom određene vrijednosti temperature povećava se i brzina respiracije, pa biljka na višim temperaturama troši više energije nego što je proizvodi. Reproduktivni organi biljke su najosjetljiviji na temperaturni šok. Posljedica temperaturnog šoka u vrijeme cvatnje uzrokuje odbacivanje cvjetova. Visoke temperature u fazi nalijevanja zrna uzrokuju bržu evapotranspiraciju.
Kad visoke temperature potraju tijekom dužeg razdoblja, dolazi do toplinskog udara, koji rezultira prisilnom zriobom zrna. Posljedice toplinskog udara su smanjeni prinos i smanjena kakvoća, odnosno formirani plodovi su manji i lošije kakvoće.
Kukuruz
Relativno kratko razdoblje u razvoju kukuruza – razdoblje svilanja i oplodnje, kod kukuruza su najosjetljivije faze na nepovoljne vanjske uvjete (visoke temperature i nedostatak vode) i slabu opskrbljenost biljnim hranivima. Nabrojeni čimbenici imaju vrlo velik utjecaj na prinos kukuruza jer se zbog slabije oplodnje smanjuje broj zrna na klipu. Vrlo toplo, vruće i suho vrijeme prije izbijanja i u izbijanju metlice iz vršnog lista utječe na slabiju oplodnju. U jako izraženim slučajevima, oplodnja može gotovo izostati i biljke ostaju jalove. Naime, pri visokim temperaturama rast metlice se jako ubrzava, ona brzo izbija iz vršnog lista, i ranije nego što je normalno, nekad tijekom samog izbijanja iz vršnog lista, pelud praši. Obratno, rast svile je pri takvim vremenskim uvjetima usporen, ona iz komušine izbija puno kasnije nego što je uobičajeno.
Svila ne izbija u vrijeme najvećeg prašenja peluda, nego 5 do 6 dana kasnije, na samom kraju prašenja peluda ili poslije toga. U takvom slučaju slaba oplodnja i slaba ozrnjenost klipova i jalovost biljaka posljedica je toga što u vrijeme svilanja nema dovoljno peluda za oplodnju. U literaturi možemo pronaći podatak da visoke dnevne temperature od 30 do 35oC krajem srpnja i početkom kolovoza, u vrijeme svilanja mogu izazvati smanjenje prinosa kukuruza. Maksimumi temperatura zabilježeni tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2022. godine u nekoliko su navrata tijekom više uzastopnih dana prelazile 35oC. Stoga je jasno kolikom su stresu bili izloženi usjevi kukuruza – naše najzastupljenije poljoprivredne vrste.
Središnji dio tzv. „kukuruznog pojasa“ u Iowi (SAD) ima najpovoljnije klimatske (i zemljišne) uvjete za proizvodnju kukuruza u čitavom svijetu. Temeljem dugogodišnjeg praćenja, američki su stručnjaci došli zaključka da idealni vremenski uvjeti za kukuruz imaju vrijednosti navedene u tablici 2.
Tablica 2.: Potrebe biljke kukuruza za toplinom i vlagom tijekom razdoblja svibanj-kolovozMjesec u godini Srednje dnevne temperature (oC) Oborine (mm) svibanj 18,3 87,5 lipanj 21,7 87,5 srpanj 22,8 112,5 kolovoz 22,8 112,5
Smanjenje prinosa i kvalitete plodova u većoj ili nešto manjoj mjeri izraženo je kod svih jarih ratarskih kultura.
Soja
Tijekom cvatnje, soja uslijed stresnih uvjeta odbacuje cvjetove što ima za posljedicu manji broj formiranih mahuna po biljci kao i manji broj zrna u mahuni. Nepovoljni okolišni čimbenici nastavili su se i tijekom nalijevanja zrna pa će formirana zrna biti sitnija.
Šećerna repa
Prinos šećera po jedinici površine ovisi o prinosu korijena i digestiji. Zdrav list i očuvana lisna masa te dovoljno oborina u vrijeme stvaranja šećera utječu na digestiju. Već sada se vidi da su suša i visoke temperature uzrokovale smanjenje mase korijena. Tako će i prinos šećera po jedinici površine biti manji.
Uljane tikve
Manji je broj formiranih plodovi po biljci. Tijekom kolovoza većina lisne mase se osušila, a plodovi prisilno dozrijevaju. Plodovi su u prosjeku manji sa smanjenom količinom sjemenki i vidljivim ožegotinama od sunca.
Krumpir
Biljke su zametnule manji broj gomolja, a gomolji su sitniji.
Suncokret
Suncokret bolje tolerira nedostatak vode u odnosu na ostale jednogodišnje ratarske kulture. Najveće potrebe za vodom ima u fazi intenzivnog porasta (od butonizacije do cvatnje). Usjevi suncokreta za sada pokazuju najmanje smanjenje prinosa uzrokovanog sušom i visokim temperaturama u odnosu na ostale jare ratarske vrste. Ali, sinteza ulja u zrnu ovisi o raspoloživoj vlazi i temperaturama pa tek će se tijekom žetve vidjeti je li došlo do značajnog smanjenja broja formiranih sjemenki po biljci, hektolitarske mase zrna i sadržaja ulja.
Osim izravnih šteta uslijed smanjenja prinosa i kvalitete, značajne su i neizravne štete od suše i visokih temperatura. One se očituju kroz nemogućnost provođenja optimalnih agrotehničkih mjera, jačih oštećenja usjeva od divljači i ostalih štetnih organizama…
Postrna sjetva
S obzirom na izražen nedostatak oborina tijekom lipnja, srpnja i kolovoza mogućnost sjetve u postrnom roku svedena je na minimum ili je uopće nije bilo moguće obaviti.
