U prošlom broju Gospodarskog lista pisali smo o posjetu 50 hrvatskih stočara austrijskim farmama ovog ljeta. Oni su u okviru stručnog putovanja posjetili uzgojni centar Treboch u Štajerskoj. Obišli su dva gospodarstva na obiteljskim farmama za mlijeko i tov. Nazočili su i aukcijskoj prodaji stoke u Koruškoj te vidjeli praksu učenika srednje poljoprivredne škole Weindorf u sustavu krava-tele u St. Donatu.
Hrvatska mljekarska reprezentacija, 50 stočara iz Zagrebačke županije i dvije susjedne, članovi uzgojnih organizacija HUSim (Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda) i ZG SIM (Savez uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba), drugog dana stručnog posjeta bili su na aukciji raplodne stoke u Zollfeldhalle (CaRINDthia) u St. Donatu. Ona je u ljetno doba godine okupila manji broj životinja, njih oko 40-ak. Junice su postignule cijenu od tisuću eura na više, sve do 1700 eura, krave od 2.500 do 4000 eura, a telad između 500 i 700 eura. Inače, najviše stoke na aukciji ima pred zimu, u listopadu, kad se ona spušta s planinskih pašnjaka.
Termini aukcija poznati godinu dana unaprijed
Aukcije rasplodne stoke se održavaju za goveda svaki mjesec, a za ovce jednom godišnje. Termini su poznati godinu dana unaprijed. Bila je i ona za svinje, ali su svinjogojci od nje odustali. Za konje, za koje smo čuli da su ,,samo trošakʺ, je obustavljena. Nije stvarala dobit suvlasnicima centra, što je desetak tisuća poljoprivrednika u Koruškoj. No, dividenda im se ne isplaćuje već se reinvestira u poslovanje centra. On je otvoren 2002. g., a po njemu je rađen dio idejnog rješenja za RCRS Dubrava.
Direktor aukcijskog centra Ernst Lagger kaže da neke krave nisu postigle cijene sukladno svojoj kvaliteti. Međutim, važno je da se aukcija, odnosno prodaja teladi i muznih krava održava redovito, svaki tjedan. Cijene na aukciji su bile za žensko tele od 120 kilograma 600 eura. Za junice je početna cijena bila tisuću eura, a svaka sljedeća ponuda je bila sto eura viša te za krave od 2500 do 4000 eura.
Prodano pola grla na aukciji
Prodano je pola ponuđene stoke na aukciji. Ona je trajala tek nešto više od sat vremena. Priprema za njezino uspješno i sigurno izvođenje, u čemu sudjeluje 11 ljudi, traju dva i pol sata. Sve to, bez žurbe, vike ili dodanog stresa bilo za životinje ili ljude, na sam dan njezina održavanja te više dana uoči nje bilo da se radi o prijavi stoke, veterinarskom pregledu, vaganju i slično. Na dan aukcije nema hranjenja stoke, kad ona stigne u centar. Tamo smo zatekli našega domaćina od dan ranije, mladog inženjera Martina koji je pomno uređivao svoje bikove za aukcijsku prodaju. Ponosan je na svoj uzgoj, koji je dao, između ostalih, i nagrađivane bikove Wintertraum i GS Hellstrom. Oni su zaradili desetke milijune eura na osjemenjivanju. No, na aukciji su se slabije tržili, a veličina glave, zbog lakšeg teljenja krave, je presudna kod njihova izbora.
Osim toga, pazi se da nema kontakta između ljudi i životinja te je sve više prodaje, posebno bikova, bez predvođenja u Bavarskoj. Znalo se dogoditi da se goveda, teška i po 500-600 kg, otmu kontroli, što se riješava zatvaranjem zaštitne ograde u dvorani. Na monitoru se vidi broj kupca. Oni se registriraju jedan dan prije aukcije te se stoka usmjerava u boks s njihovim brojem, pojašnjavaju naši domaćini. S njima smo i obišli manji aukcijski centar.
Isti su, kažu, dugo gradili i nadograđivali, po uzoru na onaj u Tirolu. Sve kako bi bili što više na usluzi stočarima, kojih je oko 200 nazočilo samoj aukciji. Čuli smo da se može prodavati na aukciji i tovna stoka iz drugih zemalja. Za njegovu izgradnju nisu dovoljni samo čvrsti zidovi, jer se radi o specifičnom poslu s domaćim životinjama.
Članarina se godišnje plaća 40 eura za rasplodni materijal, odnosno kada je riječ o uzgoju stoke, devet eura po kravi. To je u prosjeku godišnje po gospodarstvu 220 eura. Imaju 2500 članova, a njih 500 koristi pregled krupne stoke i predvođenje.
Veterinar Slavko Hromaček iz veterinarske stanice Vrbovec kaže da Austrijanci zahvaljujući vrsnom tradicionalnom uzgoju, ali i vrhunskoj genetici, imaju prekrasno blago. Međutim i da naši vrhunski stočari, ne zaostaju puno za njima, odnosno da idu u istom smjeru u kojem bi moderno stočarstvo danas trebalo ići. Dodaje da vrhunski stočarski proizvodi u Austriji, bili oni mliječni ili mesni, imaju i takvu otkupnu cijenu.
To znači da bi i hrvatski stočari, to isto mogli postići, kad bi imali iste uvjete proizvodnje. To se prije svega odnosi na rješavanje pitanja poljoprivrednog zemljišta i uspostavljanje jakih udruga stočara, koji stoje iza svojih članova u Austriji, jer su suvlasnici aukcijskog centra, mljekara i mesnih industrija. Dakle, diktiraju na tržištu otkupne cijene.
Srednja poljoprivredna škola ima uzgoj u sustavu krava-tele
Direktor srednje poljoprivredne škole Weindorf Sebastian Auernig, koji je i predsjednik simentalskog saveza Austrije i dopredsjednik svjetskog udruženja simentalske pasmine goveda, kaže da su investirali 10 do 12 milijuna eura u školu. Škola uči buduće poljoprivrednike kako raditi s domaćim životinjama. Dakle, kako uzgajati goveda u sustavu krava-tele, ali i sve drugo od obrade drveta i korištenja strojeva. Isti sustav će, kaže, škola nadograditi onim za uzgoj konja.
Na raspolaganju im je 50 ha zemljišta. Od toga je pola trajnih travnjaka, a pola obradivo. Bilo da je riječ o uzgoju žitarica, kukuruza, pšenice, ječma, graška i boba. Na gospodarstvu, koje je staro više od 100 godina samo je dvoje stalno zaposlenih, koji dijele posao – između štale i obrade zemlje, odnosno voćnjaka te u organskoj proizvodnji imaju devet ha, u prvom redu ,,eko krumpiraʺ. Škola ima dva smjera obrazovanja, trogodišnje za zanat i petogodišnje, a 40 posto je čini praksa u manjim grupama. Učenici se redovito brinu o uzgoju goveda u sustavu krava-tele te su sedam bikova poslali na umjetno osjemenjivanje. Također, predvode goveda i na aukcijskoj prodaji.
Kako se radi o školi, socijalizacija stoke je jako važna. To mora biti njezin prvi gen u uzgoju, a onda je važan i temperament te svojstva pasmine. Sve to skupa daje jako visok prirast. On kod bikova iznosi u prosjeku 1,6 kilograma, a kod krava – 1,28 kg koje su na paši. Genetički list telad dobiva već s mjesec do dva, a dio su sustava Eurogenetike, budući da Štajerska nema centar za umjetno osjemenjivanje goveda.
Zanemaren embrio transfer
–I mi bikove za ”utrku” imamo, jer je Centar za umjetno osjemenjivanje Varaždin, nabavio dva vrhunska bika. Oni će osigurati dovoljno sjemena, što se može pratiti i na našoj ažuriranoj web stranici, ističe Igor Nazansky iz CUO Varaždin.
S druge strane, embrio transfer, koji se još prije 10-ak godina radio rutinski u Hrvatskoj, zanemaren je zadnjih godina. Sada ga obavljaju Slovenci. Inače, 40 posto ukupne genotipizacije u RH čini županijski projekt 500 ženskih goveda. To je dobar put, posebno kod mlađih uzrasta, da se zna što je u štali, kažu stručnjaci ZG SIM-a.
Na školskoj farmi, osim pet bikova u štali i 15-ak goveda vani, na dvije lokacije u sklopu veće farme, koji su ograđene e-pastirom, nalazi se jako puno novije poljoprivredne mehanizacije, ali i lijepo uređeni veliki štagalj. Imaju tri pasmine u uzgoju goveda, a najbrojnija je simentalska. 
