Zajednica udruga hrvatskih povrćara i Gospodarski list, u suorganizaciji s brojnim relevantnim institucijama u hrvatskoj poljoprivredi i sektoru povrćarstva, organizirali su jedini stručni skup koji okuplja hrvatske povrćare, 1. i 2. prosinca 2022. godine u Svetom Martinu na Muri.
Na ovogodišnjem seminaru, koji je održan u suorganizaciji s brojnim relevantnim institucijama u hrvatskoj poljoprivredi i sektoru povrćarstva, predstavljena su najnovija saznanja i aktualne informacije iz povrćarstva, uključujući i izazove koje donose klimatske promjene i prilagodba proizvodnje povrća novim uvjetima, što su kroz svoja iskustva na seminaru prenijeli sami proizvođači i stručnjaci za povrćarstvo, a svoja iskustva podijelili su i strani predavači, jer je seminar s međunarodnim sudjelovanjem.
Seminar „Hrvatsko povrće“ prvi put je održan 2015.g. i od početka je namijenjen obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, proizvođačima i tvrtkama iz sektora proizvodnje povrća. Mnogobrojni dosadašnji sudionici, prvenstveno sami povrćari kojima je seminar najviše namijenjen, izrazili su zadovoljstvo što na seminaru u kratkom roku saznaju najnovije i najkvalitetnije informacije koje im pomažu ojačati vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i prodaju te osim toga upoznaju ili sreću ponovo ljude iz iste branše.
Poznato je da će se u Europskoj uniji u poljoprivrednoj proizvodnji sve manje koristiti mineralna gnojiva i kemijska sredstva za zaštitu bilja, istovremeno, uvode se nove tehnologije, digitalna i precizna poljoprivreda, kao i održivo gospodarenje. To je sve popraćeno i novim ciklusom investiranja i financijskih instrumenata u okvirima fondova koji će biti dostupni i hrvatskim povrćarima. Na dvodnevnom seminaru kroz izlaganja eminentnih stručnjaka omogućen je sudionicima seminara uvid u aktualnu problematiku proizvodnje i zaštite povrća, kao i o uvođenju novih proizvoda i tehnologija u proizvodnji povrća. U skladu sa strategijama Europske unije i Zelenog plana, održane su i rasprave o ekološkoj proizvodnji i biološkoj zaštiti povrća.
Novost je da su dio predavanja održali sami proizvođači, koji su u svojim izlaganjima ukazali na teškoće i izazove s kojima se susreću u proizvodnji povrća.
Osuvremenjavanje proizvodnje
6. seminar „Hrvatsko povrće“ svečano je otvorio međimurski župan Matija Posavec koji je u pozdravnom govoru izrazio zadovoljstvo što je seminar o proizvodnji povrća u Republici Hrvatskoj već 4. put organiziran u Međimurskoj županiji, koja je između ostalog, poznata i po proizvodnji povrća vrhunske kvalitete.
–Nema razvijene zemlje niti razvijene regije bez razvijene poljoprivrede i zato nam je u Međimurskoj županiji iznimno važan ovaj segment. Naši poljoprivrednici najviše proizvode jabuke i krumpir te ulažu u osuvremenjavanje proizvodnje, u mehanizaciju i hladnjače, kako bi povećali svoju konkurentnost na tržištu. Želja nam je dati snažnu podršku izgradnji jednog regionalnog distributivnog centra koji bi mogao pratiti naš potencijal od 28.000 tona proizvodnje povrća na godišnjoj razini. To bi našim poljoprivrednicima, proizvođačima povrća i voća, olakšalo ne samo skladištenje, već i plasman robe na tržišta Europske unije. Smatram da proizvodi sa sjevera Hrvatske i općenito cijele naše zemlje imaju kvalitetu koja im daje jak izvozni potencijal, naglasio je župan Posavec i čestitao na 180 godina postojanja i rada Gospodarskom listu koji po njegovim riječima kontinuirano doprinosi boljitku hrvatske poljoprivrede.
U ime Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) sudionike skupa pozdravio je Damir Mesarić koji je istaknuo da je HPKzastupljena u svim županijama te predstavlja oko 70.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. HPK djeluje kroz sektorske odbore među kojima je i Odbor za povrtlarstvo i krumpir koji je na zadnjem sastanku raspravljao o aktualnoj problematici poput povećanja ulaznih cijena u proizvodnji, te štetama od suše i tuče.
–Neujedinjeni nastupi na tržištu dodatno otežavaju situaciju, kao i nelojalna konkurencija, osobito prikazivanje proizvoda s jeftinijih tržišta kao „hrvatskih“, smatra Mesarić.
Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec u ime organizacijskog odbora zahvalio je svim sudionicima na dolasku kao i svima koji su zaslužni da se ovakav skup održava, jer je to jedini skup koji okuplja hrvatske povrćare. Poručio je da je proteklo razdoblje bilo puno izazova, no izrazio je nadu da će za proizvodnju povrća u Hrvatskoj doći bolja vremena.
Nakon svečanog otvaranja seminara dodijeljena su dva priznanja. Povelja za poseban doprinos povrćarstvu posthumno je dodijeljena prof. dr. sc. Ivanki Žutić za postignuća u znanstvenom radu, izniman doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva te obrazovanje mnogih naraštaja studenata na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Povelju je primio predstojnik Zavoda za povrćarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Božidar Benko koji je u ime obitelji i kolega pokojne prof. Žutić zahvalio na ovom priznanju.
Poveljom Uzorni povrćar nagrađen je Mario Čajkulić iz Sedlarice u Virovitičko-podravskoj županiji, za iznimno uspješnu povrćarsku proizvodnju, ulaganje u razvoj te uvođenje suvremene tehnologije. Svakako treba napomenuti da je Mario Čajkulić ostvario značajnu investiciju prije 5 godina iz Mjere 4.1.1. vrijednu oko 15 milijuna kuna, kojom je podigao 2,5 ha novih plastenika. Danas ukupno obrađuje 80 hektara zemlje, ima deset traktora i 45 zaposlenika. Godišnje proizvede oko 2000 tona povrća.
Investicije iz Programa ruralnog razvoja bile su tema predstavljanja projekta ISKRA koji je Gospodarski list prijavio u sklopu aktivnosti Nacionalne ruralne mreže u 2022. godini. Radi se o studiji u kojoj je istraženo što proizvođači povrća misle o mogućnostima investicija pomoću sredstava iz Programa ruralnog razvoja od 2014-2020 za razvoj povrćarske proizvodnje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava uRH. Sudionicima seminara prikazani su i snimljeni video prilozi s uspješnim primjerima korištenja sredstava iz EU fondova za razvoj povrćarske proizvodnje koji su snimljeni na OPG Novak u Zagrebu, OPG Veselić u Novom Selu Palanječkom kod Siska te na Poljoprivrednom obrtu Agro Puškarić u Kaniškoj Ivi kod Garešnice. Više o ovom projektu donosimo u posebnom članku.
Uslijedila je sekcija Izazovi i potencijali u proizvodnji povrća unatoč klimatskim promjenama s izlaganjima eminentnih stručnjaka koji su sudionicima seminara predstavili aktualnu problematiku proizvodnje povrća, uvođenje novih proizvoda i tehnologija u povrćarstvu kao odgovor i potrebu prilagodbe klimatskim promjenama. 
Hrvatski povrćari nezadovoljni položajem i stanjem na tržištu
Održan je i tradicionalni okrugli stol koji je ove godine imao temu „Izazovi i perspektiva razvoja hrvatskog povrćarstva u razdoblju 2023.-2027.“ O negativnim trendovima u proizvodnji povrća, o padu količina proizvodenog povrća, te smanjenju površina na kojima se proizvodi povrće, govorila je Žaklina Jurišić, a svi ti pokazatelji doveli su do toga da nam je pokrivenost potrošenje uvozom povrća dosegla čak 57%, odnosno u Hrvatskoj se proizvodi tek 43% povrća za potrebe hrvatskih potrošača, što je alarmantan podatak.
–Uvozi se čak 25% smrznutog povrća i 100% sušenog, pa je potrebno usmjeriti se i na preradu, a ne samo primarnu proizvodnju povrća, rekla je Žaklina Jurišić.
Juraj Orenda rekao je da je u okolnostima tržišne utakmice u EU teško zaštititi domaću proizvodnju od uvoza i da Ministarstvo poljoprivrede nastoji mjerama pomoći svim sektorima, pa tako i povrćarima da povećaju konkurentnost i otpornost, no na samim povrćarima je da se više povežu i udruže kako bi se povećala konkurentnost njihove povrćarske proizvodnje i ojačao položaj na tržištu, osobito u odnosu na otkupljivače.
Vjekoslav Budanec i Marina Galović kao predstavnici povrćara u raspravi su izrazili nezadovoljstvo položajem hrvatskih povrćara, odnosom resornog ministarstva i nedovoljnim mjerama da se spriječi uvoz i unos povrća vrlo upitne kvalitete s dampinškim cijenama koje u vrijeme berbe domaćeg povrća ruše cijene, pa i ispod proizvođačkih.
Govoreći na okruglom stolu, Marijana Petir je istaknula kako je u Strategiji poljoprivrede navedena ciljana mjera za sektor proizvodnje povrća – ulaganja u proizvodne kapacitete malih i srednjih poljoprivrednika i proizvođačkih organizacija, posebice u stakleničku proizvodnju povrća.
–Ulaganja planirana Nacionalnim strateškim planom u primarnu proizvodnju, preradu, skladištenje i pripremu proizvoda za tržište su ključna, a izgradnja logističko distributivnih centara ovim intervencijama će dati vjetar u leđa, no mora ih pratiti dostupnost osnovne infrastrukture, ali i novih i inovativnih tehnologija proizvodnje, uključujući digitalizaciju, istaknula je Petir.
Dodala kako su značajnije investicije malih i srednjih proizvođača, uz izuzetak nekoliko velikih stakleničkih proizvodnji, u povrtlarskoj proizvodnji izostale, a razloge treba tražiti u nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta i usitnjenosti parcela. Iz tog razloga je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu osigurano dodatno bodovanje za proizvođače povrća, dok su izmjenama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta pojednostavljeni uvjeti za provođenje komasacije, a planirano je okrupnjavanje 18 000 ha do kraja 2026. godine. Osvrnula se i na nezainteresiranost osiguravajućih kuća za osiguranje plasteničke/stakleničke proizvodnje od šteta i aktivnosti Odbora za poljoprivredu na iznalaženju rješenja za isto te je pozvala proizvođače povrća da se uključe sa svojim prijedlozima.
Petir je ukazala na potrebu nadopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, propisivanja kvalitete proizvoda kroz Zakon o poljoprivredi i snažnijeg inspekcijskog nadzora kako bi se eliminirala nelojalna konkurencija, zaštitilo naše domaće proizvođače, ali i sankcioniralo nepošteno ponašanje trgovačkih lanaca.
Bolje spriječiti nego liječiti
Drugi dan seminara na rasporedu su bile dvije sekcije. Na prvoj od njih temu pod nazivom Bolje spriječiti nego liječiti bolesti povrća predstavila je dr. sc. Andrijana Novak, rukovoditeljica laboratorija za mikologiju iz HAPIH-a.
–Suvremena zaštita od bolesti temelji se na integriranom pristupu od sjetve do skladištenja. Kod pojave bolesti važno je pravovremeno reagirati te prepoznati simptome i uzročnika. Veliku ulogu u tome imaju redoviti pregledi usjeva i iskustvo proizvođača. Preventivne mjere, otpornost kultivara, agrotehničke mjere, biološka zaštita i kemijska sredstva za zaštitu bilja pružaju mogućnosti učinkovite zaštite povrćarskih kultura od biljnih bolesti, naglasila je Novak.
Zanimljivo predavanje imala je Lidija Đermić iz mlade tvrtke Agrođermić j.d.o.o. kojoj je cilj ponuditi efikasna i inovativna biološka rješenja te tehničko znanje da bi poljoprivrednici pomogli proizvesti proizvod koji zadovoljava visoke zahtjeve tržišta za kvalitetom.
–Samo pravovremenom detekcijom štetnika (monitoringom), dok su u malim populacijama, možemo primijeniti prirodne neprijatelje i prirodna sredstva, kazala je Đermić.
Praktična iskustva suzbijanja dominantne bakterijske bolesti kupusnjača na sjeveru Hrvatske i uzgoj rajčice u manjim obiteljskim negrijanim plastenicima uz smanjenje rezidua pesticidaizložio je mr.sc. Milorad Šubić iz Ministarstva poljoprivrede. Tvrtka Agrochem MAKS predstavila je najvažnije aktualne registracije insekticida i fungicida u intenzivnoj proizvodnji povrća i primjene programa specijalnih gnojiva TORA u intenzivnoj proizvodnji povrća.
Može se kad se hoće i zna
U sekciji o ekološkoj proizvodnji povrća pod nazivom: Može se, kad se hoće i zna, Ksenija Piršljin voditeljica ekološkog uzgoja na najstarijem hrvatskom ekološkom imanju Zrno govorila je o Uspješnoj ekoškoj proizvodnji povrća. N
–ajveća prednost je prije svega održivi način gospodarenja. Dakle koliko i što se uzima iz prirode toliko se i vraća. Proces održivosti je osnovni princip ekološke poljoprivrede dok ga u konvencionalnoj uopće nema. Osim poznate činjenice da se ne koriste pesticidi i razna toksična kemijska sredstva pri proizvodnji, ovo je najznačajnija razlika, naglasila je Piršljin.
Iskustva u biološkoj zaštiti povrća iz Grčke podijelio je George Komianos iz Grčke te je predstavio novo zaštitno sredstvo Tutavir. Govorio je o tome zašto potrošači žele konzumirati proizvode s doslovce nula rezidua u povrću te ostalim recentnim problemima u zaštiti povrća unutar EU, o sve manje dostupnih insekticida, nadalje o zahtjevima trgovaca na malo (pritisku u prehrambenom lancu) te o tome kako svi uzgajivači moraju slijediti protokole kvalitete.
Po prvi puta se predstavila mlada tvrtka GEENEA d.o.o. koja je na tržištu prisutna od 2017.g. Nju je predstavila direktorica Silvija Željezić, dipl. ing. agr. :
–Na tržište plasiramo poboljšivače tla i mikrobiološka gnojiva tvrtke GEENEA MED i biostimulatore PROTAN AG. Od samih početaka poslovanja njegujemo specifičan način na koji prezentiramo proizvode i usluge, a to je kroz edukaciju proizvođača i individualan pristup svakom proizvođaču, njegovoj proizvodnji i izazovima s kojima se suočava.
Vezano za revitalizaciju tla naglasila je da dugotrajnim nekontroliranim unosom mineralnih gnojiva te upotrebom pesticida dolazi do značajne degradacije poljoprivrednih tala. Stoga je potrebno kontinuirano raditi na njihovoj revitalizaciji prvenstveno povećanjem mikrobiološke aktivnosti.
O alternativama korištenju sintetičkih pesticida i umjetnih gnojiva u usjevima povrća govorila je Andrea Vugrinovićiz tvrtke Lokvina.
–Rješenja su bazirana na uspostavi ravnoteže u sustavu povećanjem bioraznolikosti te poboljšanjem kvalitete i života u tlu. Ključni sastojak je znanje i volja da se prihvati sveobuhvatno rješenje jer nema brzinskih promjena. Važno je što manje uznemiravati organizme u tlu dakle „no till”, zemlju nikad ne ostavljati golu ( pokrovni usjevi, mješoviti usjevi). Povećanje količine humusa i raspoloživosti hranjiva i vode za biljke zelenom gnojidbom, organskim gnojivima i plodoredom te povećanjem mikrobiološke aktivnosti u tlu – mikorizom, biodinamičkim preparatima i kompostom, naglasila je Vugrinović te je završila riječima da je primjena znanja put u promjenu te se zahvalila nazočnima što su dio tog puta.
Nakon zanimljivih predavanja i rasprave zaključak je organizatora da se i u ovim neizvjesnim vremenima proizvođačima povrća na seminaru otvaraju novi horizonti, neki novi vidici, pogledi u budućnost povrćarske proizvodnje, kao i korisna poznanstva za buduću suradnju. Hrvatsko povrćarstvo ima potencijala, jer naši povrćari znaju proizvoditi kvalitetno povrće koje se sve više traži.
Najbitnije informacije o seminaru i Zbornik radova sa 6. seminara Hrvatsko povrće možete naći na službenoj internetskoj stranici seminara: https://hrvatsko-povrce.hr
Kristina Pawelitsch, mag. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl.ing.agr.
