Na Dan zaštitnika pčela i pčelara Sv. Ambrozija, 7. prosinca 2022. godine, u osnovnim školama diljem Hrvatske se već tradicionalno, petu godinu zaredom, održao Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka.

Svi učenici prvih razreda osnovnih škola koje su se prijavile za sudjelovanje u Programu dobili su prigodnu vrećicu. U njoj se nalazi med zapakiran u Nacionalnu staklenku za med i edukativna slikovnica o pčelarstvu „Pčelica Jelica i medo Edo“.

Edukacija i promocija meda

Ovim programom želi se educirati učenike i njihove roditelje o važnosti meda kao sastavnog dijela prehrane, kao i pčelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost, a ujedno se provodi i promocija meda lokalnih proizvođača proizvedenog na hrvatskim pčelinjacima. Ove godine sudjeluje 847 osnovnih škola odnosno 33 614 učenika prvih razreda. Med je isporučilo 194 pčelara odabranih od strane osnivača školskih ustanova.

Gospodarski list posjetio je Osnovnu školu Otok u Zagrebu, gdje su maleni prvašići pogledali edukativni film o pčelama, razgovarali o značaju i ulozi pčela te dobivanju meda s predsjednicom Hrvatskog apiterapijskog društva, dr.sc. Gordanom Hegić koja je znatiželjnim i radosnim mališanima pokazala kako se može od satnih osnova izraditi zanimljive ukrase i darovala im također slikovnicu o pčelama.

Nacionalna staklenka za med je projekt Hrvatskog pčelarskog saveza koji je Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo kao još jedan dobar alat u promociji meda lokalnih proizvođača koji će specifičnm oblikom nacionalne staklenke informirati potrošača da je riječ o medu podrijetlom iz Hrvatske. Svaka staklenka označava se znakom Med hrvatskih pčelinjaka koji sadrži jedinstveni serijski broj, putem kojeg pomoću internetske aplikacije https://med.hapih.hr/svaki potrošač može provjeriti koji je pčelar, gdje i kada proizveo taj med.

Program Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka donijela je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 21. travnja 2022. godine, a provode ga Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatski pčelarski savez i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja je provela Javni poziv za sudjelovanje u ovoj mjeri. U pet godina održavanja Školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka ukupno je sudjelovalo 176.519 učenika prvih razreda osnovnih škola kojima je dodijeljen med od 969 pčelara.

MEKANI MEDENJACI

Donosimo recept za medenjake koji se mogu prigodno ukrasiti. Ovo je tradicionalan recept za medenjake koji se mogu jesti odmah, jer su odmah mekani, nema čekanja i stajanja u limenim kutijama.

Sastojci:

 ✦150 g ulja možete koristiti i neku drugu masnoću poput svinjske masti

 ✦150 g šećera

 ✦150 g meda

 ✦360 g mekog brašna

 ✦1 cijelo jaje

 ✦dva prstohvata sode bikarbone

 ✦malo cimeta ili začina za medenjake

 ✦po želji u njih možete dodati i nekoliko žlica mljevenih oraha ili ukrasiti orahom na vrhu

Priprema:

Rešetku u pećnici stavite na najgornji položaj. Pećnicu upalite na 200C i ostavite da se grije.

Tepsiju obložite masnim papirom za pečenje. Od svih sastojaka zamijesite tijesto. Rukama uzimajte smjesu i oblikujte kuglice, stavljajte ih na tepsiju, malo stisnite svaku kuglicu odozgora dlanom, ostavljajte razmake od nekoliko cm između svake. Ako želite na vrh svakog medenjaka stavite orah. Ako ćete raditi veće kuglice, pecite ih 10 minuta, a ako ćete raditi manje, pecite manje. Medenjaci su gotovi čim im dno malo počne tamniti, izvana se to slabo vidi, pa slobodno otvorite pećnicu oko 7 minute i pogledajte kakvo je stanje. Ako su gotovi, izvadite ih van. Nemojte ih prepeći, oni se van pećnice još malo stvrdnu. Medenjake možete i ukrasiti po želji

Napomena: Od ovih sastojaka trebali biste dobiti oko 40 većih medenjaka.

Prethodni članakObjavljen Javni poziv za odabir područja za komasaciju
Sljedeći članakOsvrt na pčelarsku 2022. godinu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.