Na kraju pčelarske sezone red je i napraviti osvrt na pčelasku godinu koja će uskoro biti iza nas godinu. Već znamo da su za naše pčele zadnje godine bile dosta “gladne” te da su pčelari imali puno muke samo s prihranom da im pčele uopće opstanu.

Može se spomenuti kako je 2022. godina izuzetno uspješna. Svakako da i ta uspješnost uvelike ovisi i o mikrolokaciji gdje su se pčele našle na paši. Tako možemo svjedočiti o dosta dobroj kestenovoj paši na obroncima Medvednice ili Karlovca do totalnog podbačaja na Banovini. Bez obzira na spomenuto valja se zapitati je li ova godina bila zaista tako dobra?

Prosječni prinosi

2022. godine, prosjek prinosa bagrema bio je 20-30 kg po košnici, kestena do 20 kg , lipa na Bilogori i više nego izdašna, suncokret je nešto podbacio itd.

Pamtimo vremena kad je prosjek bagrema po košnici bio 50+ kilograma. Za kesten se sve ispod 20 kg smatralo slabom pašom itd. U svakom slučaju ovu godinu možemo smatrati dosta neobičnom. Bagrem je krenuo iza sredine svibnja dok smo u zadnje vrijeme svjedočili da cvate već 1. svibnja. Kažu da je ove godine kasnio, no iskustveno i bazirajući se na znanje starijih pčelara, možemo reći da se vratio u normalu.

Pčelari su selili na amorfu, uglavnom su debelo kasnili na kesten. Na obroncima Medvednice, paše bagrema i kestena gotovo da su se preklopile. Nakon kestena nastupila je suša te je paša suncokreta donekle podbacila, a i u Lici stanje nije bilo idealno. Možemo li, gledajući ove stvari, razmišljati prilagođava li se priroda klimatskim promjenama ili je nešto drugo posrijedi, ostaje nam za vidjeti u budućnosti. U svakom slučaju, nakon niza gladnih godina, ova pčelarska godina budi nam nadu u bolje sutra. Ali, nije pčelarska godina samo medenje.

Med nije poljoprivredni proizvod?

Ovdje, kao i svugdje, ima i malo politike. Već godinama pčelari se bore i pokušavaju med svrstati u poljoprivredne proizvode. Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo financija, med, kako stvari stoje, ne smatraju poljoprivrednim proizvodom. Tako je na med i dalje stopa PDV-a u visini 25 %. Na sve poljoprivredne proizvode je donedavno bio 11 ili 14 %. Nedavno zbog krize i recesije uzrokovane ratom u Ukrajini i posljedica kovida smanjena je na 5 %. Med je ponovno izostavljen, usprkos nastojanjima zadnjih godina i obećanjima iz oba ministarstva da će med uvrstiti u poljoprivredne proizvode, od toga ništa.

Nakon toga svjedočili smo izbornoj skupštini Hrvatskog pčelarskog saveza. HPS ima novog predsjednika g. Koceta. Pojavio se na e-savjetovanju i novi Pravilnik o držanju pčela. Nakon što su pčelari digli pravu hajku na isti, a stranicu e-savjetovanja zatrpali svojim primjedbama isti je povučen na doradu. Tako nam na snazi ostaje stari pravilnik koji, smiješno, ali istinito, nema uporište u zakonu jer je novi zakon o stočarstvu donesen još prije dvije godine. Iz ovoga možemo zaključiti da je novi pravilnik pisan dvije godine te je izašao nedorađen i bez ikakvog smisla. Tu se opet postavlja pitanje tko nam sjedi u Ministarstvu i što rade?

Održan je i okrugli stol po pitanju novog pravilnika, ali su prisutni bili samo predstavnici HPS-a. Oni zasigurno ne zastupaju sve hrvatske pčelare nego oko 60 %  pčelara u RH. Tu primjedbu smo uputili i organizatoru te je obećao u budućnosti pozvati i druge zainteresirane. HPS tvrdi da nije sudjelovao u izradi novog pravilnika, ali čitajući taj pravilnik ne djeluje tako. Iz svega navedenoga, kao i uvijek, ostaje nam za vidjeti, dolaze li hrvatskim pčelarima bolji dani? Sigurno dolaze, ali samo ako pčelari sami zasukaju rukave i počnu se boriti za svoja prava kao na primjeru ovog pravilnika.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje