Iako su po građi probavnog sustava svinje monogastrične životinje, vlakna igraju važnu ulogu u hranidbi svinja. Funkcija vlakana vezana je uz održavanje zdravlja probavnog sustava, uspješnu reprodukciju i odhranu prasadi. Ona je važna u svih kategorija svinja.
Izvor vlakana su neprobavljivi dijelovi biljaka. Po svom sastavu vlakna su ugljikohidrati (pektini, celuloza, hemiceluloza i sl.). Iako ih zbog nedostatka specifičnih enzima i građe probavnog sustava svinje nisu u mogućnosti u potpunosti probaviti, imaju utjecaj na različite fiziološke procese. Vlakna možemo podijeliti prema nekoliko kriterija, kao što su topljivost u vodi ili sposobnost fermentacije.
Dobar izvor vlakana predstavljaju krmiva koja imaju visok sadržaj celuloze (pšenica, ječam, stočno brašno, mekinje, suncokretova sačma, repini rezanci). Oni bi svakako trebali biti zastupljeni u krmnoj smjesi. Uključivanje vlakana u hranidbu svinja je važno za sve kategorije. Suprasnim krmačama i nazimicama treba biti nuđena uravnotežena hrana s obzirom na sadržaj energije i vlakana. Sve kako bi se tijekom suprasnosti izbjegla razdoblja gladi, agresivnost i stereotipno ponašanje te da bi u vrijeme prasenja životinje bile u odgovarajućoj tjelesnoj kondiciji.
Zašto je bitna hrana bogata vlaknima?
Izvor voluminozne hrane ili hrane s većim sadržajem vlakana može se temeljiti na dodavanju sijena, trave, travnate silaže i povrća krmačama, što obrok čini voluminoznijim i zasitnim. Hrana bogata vlaknima omogućuje postizanje osjećaja sitosti te životinje ne konzumiraju velike količine hrane koje bi dovele do pogoršanja optimalne kondicije. Suprasne krmače u tovnoj kondiciji mogu imati problema s teškim prasenjima, oboljenjima nogu i povećanjem, i pojavom sindroma metritisa, mastitisa i agalakcije.
Kao i u suprasnih krmača, kvalitetna voluminozna krmiva povoljno utječu na mliječnost krmača i njihovo opće zdravstveno stanje. Paša ili zelena lucerka mogu zamijeniti koncentrat u omjeru 9:1. Isto tako, 5 kg kvalitetne provenute travne ili kukuruzne silaže mogu zamijeniti prema sadržaju energije 1 kg krmne smjese za dojne krmače. Hranidbom voluminoznom hranom, posebice u zelenom stanju, poboljšava se opskrbljenost krmača biološki vrijednim proteinima i vitaminima. Oni često nedostaju u zadovoljavajućim količinama u gotovim krmnim smjesama za dojne krmače.
Neodgovarajuća kondicija rasplodnih nerastova također može negativno utjecati na rezultate plodnosti. Neprilagođeni režimi hranidbe nerastova mogu izazvati odstupanja od optimalne kondicije. To za posljedicu ima poteškoće kod pripusta, smanjen libido te smanjenu plodnost kao posljedicu lošije kakvoće sjemena. Preteški nerastovi skloniji su oboljenjima nogu. Stoga povećanje udjela voluminozne krme bogate vlaknima (paša, svježa zelena krma) u hranidbi nerastova sprječava pretjerano debljanje i pojavu navedenih problema.
Vlakna u hranidbi prasadi povoljno djeluju na smanjenje pojave zaraznih proljeva kroz kontrolu zdravlja crijeva i sastava mikrobiote. U prasadi nakon odbića smanjit će simptome proljeva i smanjiti zarazu Escherichiom coli. Također omogućuje kraće zadržavanje hrane koja se probavlja u probavnom traktu. U konvencionalnom tovu svinja maksimalni sadržaj vlakana je do 7 %. Visok sadržaj vlakana u konvencionalnom tovu negativno će utjecati na osnovne pokazatelje u tovu, poput dnevnog prirasta i konverzije hrane. Manje od 4% sirovih vlakana u obroku dovodi do pojave “griže” repova, smetnji u probavi i nižih dnevnih prirasta.
Nedostatak vlakana dovodi do opstipacije i tvrđe stolice, a u najgorem slučaju do prolapsusa rektuma. U hranidbi svinja na otvorenom velika važnost pridaje se voluminoznim krmivima; korjenastim vrstama, kao što su stočna i šećerna repa, polušećerna repa, stočna mrkva te gomoljastim vrstama, poput krumpira i čičoke. Također, mogu se uključiti bundeve i razne voćne vrste: jabuke, kruške, višnje, trešnje, šljive, dud. To su ukusna i dijetalna krmiva te ih životinje rado jedu. Mogu djelomično zamijeniti koncentrirana krmiva, ali obrok treba uravnotežiti s obzirom na sadržaj hranjivih tvari, proteina, minerala, vitamina i energije. Također, hrana bogata vlaknima ima važnu ulogu u ekološkom svinjogojstvu. Tamo voluminozna krma bogata vlaknima moraju sačinjavati najmanje najmanje 10 % od ukupne suhe tvari u dnevnom obroku.
Izvor: Gospodarski kalendar
