Mukinja, lat. Sorbus aria (L.) Crantz je vrijedna šumska voćkarica, ona je neizmjerno bogatstvo naših šuma te neizostavna karika u hranidbenom lancu. Poznata je i pod drugim nazivima: brašnava oskoruša, merala, muk i mukovnica. Mukinje samoniklo rastu u šumama i šikarama i kao pojedinačna stabla. Sade se i kao ukrasno drvo. Kod nas se ovo zdravo šumsko voće malo iskorištava. Ljudima treba dati na znanje koliko je vrijedno, pa će se više iskorištavati.
Spada u red Rosales, porodica Rosaceae i rod Sorbus L. koji obuhvaća 80 – 100 vrsta. U nas dolazi 13 vrsta i podvrsta toga roda od kojih su neke posebno značajne (jarebika, oskoruša, brekinja i mukinja). Opisano je 6 vrsta s jestivim plodovima i 4 ljekovite vrste. Neke se vrste uzgajaju radi plodova, a neke kao ukrasne biljke.
Plod je loptast i mesnat, vrlo lijep i daje biljkama posebnu dekorativnu vrijednost.
Plodovi su ukusniji nakon mraza
Plodovi su kuglasti, crveni, 1 – 1,5 cm veliki, jezgričavi, s ostatkom čaške na vrhu, posuti su brojnim, sitnim, svijetlim lenticelama. Meso je žuto i brašnasto, a dozrijevaju u kolovozu, rujnu i listopadu. Nakon dozrijevanja dugo ostaju na izbojcima te su ornitohorni (šire se s pomoću ptica). Sirovi plodovi su brašnjavi i bljutavi. Nakon prvog mraza postaju ukusniji, slatki i jestivi. Za jelo su vrlo ukusni, a mogu se jesti i osušeni.
Od plodova se priprema kaša, a miješanjem s drugim voćem koriste se za pripravu kompota, želea, marmelada, sirupa, a od njih se mogu napraviti voćna vina i rakije. Nekada su ove plodove miješali s brašnom i pekli slatki kruh. U prezrelim mukinjama ima dosta invertnog šećera, zatim slobodnih kiselina (pretežno jabučne), vitamina C i karotena. Cijene se kao dobar izvor vitamina C. Ponekad se plodovi mukinje upotrebljavaju kao sredstvo protiv dizenterije te kao lijek kod kašlja i katara pluća.
Jeste li znali?
Poznata je činjenica, kako su se u doba gladi puno koristili plodovi mukinje za prehranu. Djeca bi se penjala na stabla i konzumirala velike količine plodova bez nuspojava. Osušene i samljevene mukinje, koje imaju brašnastu teksturu, dodavale bi se pšeničnom brašnu zbog nedostatka istoga, a kruh bi dobivao lijepu boju, okus i miris.
Svake 4 godine dobar urod mukinje
Prema istraživanjima, dobar urod stabala mukinje u Republici Hrvatskoj događa se u intervalima od svake četiri godine. Najbolji urodi stabala mukinje zabilježeni su 2003. i 2007. godine, a prosječan broj punih sjemenki u plodu u tom razdoblju iznosio je 1,1 komada. Sadnice mukinje u rasadniku pokazuju najmanju otpornost spram biotskih i abiotskih čimbenika. Na osnovu istraživanja visinskog rasta i prirasta sadnica mukinje u rasadniku, predlaže se uzgoj u sijalištu samo jednu vegetaciju bez podrezivanja korjenskog sustava.
Izvor: Gospodarski kalendar
