Djelovanje vjetra na biljke može biti pozitivno i negativno ovisno o njegovom smjeru, jačini i učestalosti, ali i o sustavu biljne proizvodnje i stadiju razvoja usjeva.
Negativno djelovanje vjetra očituje se u sljedećem:
- savija, deformira i lomi grane, ruši stabla i biljke
- izaziva polijeganje usjeva (žitarica, kukuruza, suncokreta)
- kida plodove (voće) i uništava cvjetove
- smeta kukcima u oplodnji biljaka
- širi korove (anemohorija)
- pojačava negativno djelovanje niskih temperatura
- formira nanose snijega na usjevima
- donosi morsku sol (u primorskim krajevima)
- povećava transpiraciju (posebice ako je suh i vruć)
- pojačava fiziološku sušu u proljeće
- izaziva abrazije ako nosi pijesak
- izaziva eolsku eroziju.
Pozitivno djelovanje vjetra očituje se u sljedećem:
- suši mokro tlo (ubrzava proljetne radove)
- suši krmu i plodine (npr., u jesen)
- donosi svježi zrak (CO2) i vlagu
- na sjevernim padinama brže topi snijeg
- vrlo je važan za oplodnju stranooplodnih biljaka (voćke, kukuruz, suncokret, heljda, lucerna)
- često snižava temperaturu u usjevu (hladi biljke).
Kad vjetrovi suviše ugrožavaju agrikulturu na bilo koji način, nužna je zaštita većih razmjera. Jedna od vrlo starih i efikasnih mjera zasađivanje je prirodnih prepreka vjetru, odnosno vjetrobrana ili vjetrozaštitnih pojaseva. Najčešće se izrađuju od drveća, gustog raslinja itd., kojima se smanjuje brzina vjetra. Mogu štititi biljke pojedinačno ili obavljati zaštitnu ulogu širokih razmjera (na velikim područjima), služeći kao korektivni mikroklimatski čimbenik.
Vjetrobrani mogu biti mrtvi i živi, odnosno barijere ili palisade. Mrtve palisade su tzv. suhozidi ili su načinjene od pletera, a žive su od trava, grmlja, drveća. Smanjuju brzinu ili usmjerenje vjetra na udaljenosti 3 – 5 puta od svoje visine, u širokom prosjeku. U našem se priobalnom području kao mrtve prepreke koriste suhozidi od kamenja (ograđene površine vinograda, maslinika, smokvika), a žive od čempresa, bora, cedra, tuje ili grmlja lovora, planike, tamarisa itd. U kontinentalnim se područjima obično koriste brijest, joha, topola, platana i dr.
PROČITAJTE VIŠE ČLANAKA:
Prilagodba klimatskim promjenama u poljoprivrednoj proizvodnji
Utjecaj svjetlosti na biljnu proizvodnju
Utjecaj topline na biljnu proizvodnju
Utjecaj vode na biljnu proizvodnju
Utjecaj zraka na biljnu proizodnju
Klimatske promjene i poljoprivreda
Mjere prilagodbe poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene
