Klimatske promjene su iznimno kompleksan fenomen s puno nepoznanica i varijabli i kao takvom mu treba i pristupiti. Scenariji ili projekcije klimatskih promjena u budućnosti i njihov daljnji utjecaj na naš planet uglavnom ukazuju na povećanje prosječne temperature zraka i intenzivniju degradaciju okoliša.
Strategije djelovanja potrebno je prilagoditi i usmjeriti prema različitim scenarijima klimatskih promjena koje se trebaju odvijati i provoditi istovremeno na tri osnovne razine: stagnacija daljnje degradacije okoliša (prvenstveno atmosfere), ublažavanje uzroka klimatskih promjena i prilagodba na klimatske promjene. Primjenom različitih strategija omogućuje se sustavima proizvodnje hrane stabilnost (sigurnost), efikasnost (u smislu korištenja resursa) i prilagodljivost (pravovremeni i odgovarajući odgovor na iznenadne promjene sustava).
Postoji više različitih strategija prilagodbe poljoprivredne biljne proizvodnje na klimatske promjene, a kao najznačajnije valja istaknuti sljedeće koncepte:
- Klimatski pametna poljoprivreda
- Održivo gospodarenje zemljištem
- Konzervacijska poljoprivreda.
Klimatski pametna poljoprivreda (Climate Smart Agriculture – CSA) temelji se na tri osnovne postavke, odnosno integrira tri dimenzije održivog razvoja (ekonomski, socijalni i okolišni):
- održiva intenzifikacija poljoprivredne proizvodnje i dobiti
- prilagodba i jačanje otpornosti agroekosustava na klimatske promjene
- smanjenje i/ili uklanjanje plinova staklenika.
Održivo gospodarenje zemljištem (Sustainable Land Management – SLM) temelji se na ispunjavanju sljedećih uvjeta:
- proizvodnost
- sigurnost
- zaštita
- ekonomičnost
- socijalna prihvatljivost
- trajnost.
Konzervacijska poljoprivreda (Conservation Agriculture – CA) se temelji na tri osnovna postulata kreirana prema principima održivost:
- trajna pokrivenost tla
- minimalno narušavanje tla obradom
- rotacija usjeva (plodored).
Za ove je koncepte značajna njihova prostorna, vremenska i tehnološka neovisnost, ali istovremeno u nekim slučajevima mogu biti međusobno visoko komplementarni. To znači da su uz određene nužne prilagodbe na specifičnosti agroekološkog uzgojnog područja, primjenjivi na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Uzimajući u obzir temeljne postavke poljoprivrede (npr., proizvodnost, održivost, dostatnost), zatim njene posebnosti (agroekološke i agrotehničke) u okviru prilagodbe na klimatske promjene, kao i mogućnosti odabira i primjenjivosti različitih strategija, postoji više različitih mjera i postupaka kojima se može doprinijeti ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama. Dvije su osnovne grupe izravnih i neizravnih mjera i postupaka koje se primjenjuju u prilagodbi poljoprivrede na klimatske promjene.
Prva grupa mjera prilagodbe temelji se na genskoj i oplemenjivačkoj osnovi, a uključuje:
- razvoj genskog potencijala
- introdukcija stranih kultivara
- kreiranje kultivara otpornijih na razne stresore.
Najznačajniji izvori stresa vezani uz klimatske promjene jesu visoka temperatura i suša, a oni služe kao prekursori za biotske i abiotske stresore za koje je potrebno razviti gensku otpornost. Glavni biotski izvori stresa su: bolesti, štetočine, korovi, kukci, nematode, gljive, bakterije, virusi, a glavni abiotski: visoka i niska temperatura, višak ili manjak vode, insolacija, vjetar.
Druga grupa mjera prilagodbe biljne proizvodnje na klimatski uvjetovane promjene temelji se na provedbi redovitih agrotehničkih mjera i postupaka u biljnoj proizvodnji na održiv način. Neki od najznačajnijih su:
- konzervacijska obrada tla
- održavanje poticanja biogenosti tla i (agro)bioraznolikosti
- agrošumarstvo
- smanjenje erozije (vodom, vjetrom, obradom tla)
- plodoredi, združeni usjevi (konsocijacija), međuusjevi
- pravilno gospodarenje vodom (navodnjavanje i protupoplavne mjere)
- pravilno gospodarenje humusom (i organskom tvari tla)
- sekvestracija ugljika (podizanje razine organske tvari)
- smanjenje emisije CO2 (manipulacija biljnim ostatcima)
- praćenje vremenskih i klimatskih prognostičkih modela
- prognoziranje uroda
- uzgoj otpornijih usjeva
- introdukcija stranih kultivara
- razvoj i primjena održivih tehnologija.
Prethodno navedene mjere i postupci u obje grupe mjera prilagodbe predstavljaju okvir prema kojemu bi se trebalo postupati s ciljem ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Sustav mjera uspješno će funkcionirati samo uz uvjet značajne i istinske preorijentacije poljoprivredne proizvodnje od razine kreiranja legislative, preko proizvodnih i preradbenih ciklusa, do krajnje potrošnje.
Napomena: dijelovi ovog članka preuzeti su iz Sveučilišnog udžbenika: “Osnove tloznanstva i biljne proizvodnje”, autora Irena Jug, Danijel Jug, Bojana Brozović, Vesna Vukadinović, Boris Đurđević. Izdavač: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), godina izdanja 2022.
PROČITAJTE VIŠE ČLANAKA:
Prilagodba klimatskim promjenama u poljoprivrednoj proizvodnji
Utjecaj svjetlosti na biljnu proizvodnju
Utjecaj topline na biljnu proizvodnju
Utjecaj vode na biljnu proizvodnju
Utjecaj zraka na biljnu proizodnju
Djelovanje vjetra na biljnu proizvodnju
Klimatske promjene i poljoprivreda
