Od ukupne kopnene površine Zemlje svega je 11 % obradivo (što je otprilike 15 000 000 km2), odnosno iskoristivo za poljoprivrednu proizvodnju. Na toj se površini proizvodi čak 95 % od ukupne količine proizvedene hrane.
Preostali veći dio od 89 %, nije pogodan za poljoprivrednu proizvodnju, iz čega proizlazi kako je (uz male iznimke i potencijalne mogućnosti proširenja) poljoprivredna proizvodnja prostorno/površinski limitirana. Od svih abiotskih i biotskih čimbenika, vremenske prilike imaju najveći utjecaj na poljoprivrednu biljnu proizvodnju.
Suvremena poljoprivredna proizvodnja, pa tako i biljna proizvodnja kao njen primarni proizvodni segment rezultanta je različitih biljno-uzgojnih, okolišnih, tehničko-tehnoloških, sociološko-ekonomskih, zakonodavnih, ali i niza drugih elemenata. Svi navedeni čimbenici mogu se svrstati u dvije osnovne uzročno-posljedično povezane skupine; prirodni (okolišni) i antropogeni (ljudski) čimbenici.
Preduvjeti biljne proizvodnje
Osnovni, a ujedno i najvažniji klimatski elementi poljoprivredne biljne proizvodnje jesu svjetlost, toplina, voda i zrak.
PROČITAJTE VIŠE ČLANAKA:
Prilagodba klimatskim promjenama u poljoprivrednoj proizvodnji
Utjecaj svjetlosti na biljnu proizvodnju
Utjecaj topline na biljnu proizvodnju
Utjecaj vode na biljnu proizvodnju
Utjecaj zraka na biljnu proizodnju
Djelovanje vjetra na biljnu proizvodnju
Klimatske promjene i poljoprivreda
Mjere prilagodbe poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene
