Bunar je iskopana i podgrađena jama u koju se hvata ili skuplja podzemna voda. Iznutra je tradicionalno ograđen opekom ili kamenom dok su suvremeni bunari zacijevljeni. Nadzemni dio je oblikovan prema lokalnoj tradiciji, a voda se crpi metalnom posudom ovješenom na vitlo.
Zdenac je građevina za zahvaćanje i iskorištavanje podzemnih voda, a ponekad služi i za kontrolu razine podzemnih voda. Mogu biti kopani, bušeni ili zabijani. Razlikuju se prema vrsti strujanja vode ili sa slobodnim vodnim licem ili pod tlakom (arteški zdenci gdje voda pod tlakom izbija na površinu).
Prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 112/17, NN 34/18, NN 36/19, NN 98/19, NN 31/20), članak 4, bez Građevinske dozvole, ali u skladu s Glavnim projektom mogu se graditi građevine i oprema namijenjene biljnoj proizvodnji na otvorenom prostoru, kao što je zacijevljeni bunar promjera manjeg ili jednakog 100 cm, za potrebe prihvata vode za navodnjavanje i druge aktivnosti poljoprivredne proizvodnje.
U istom članku navodi se da je pod istim uvjetima dozvoljena gradnja građevina i oprema namijenjena držanju stoke kao što je vjetrenjača s bunarom i pumpom za crpljenje vode namijenjena jednom korisniku.
Tvrtka ovlaštena za projektiranje bunara piše program radova na temelju kojeg se dobivaju vodopravni uvjeti od Hrvatskih voda. Prema vodopravnim uvjetima se radi Građevinski projekt koji sadrži sve potrebne tehničke podatke za izgradnju bunara i instalacije za navodnjavanje. Po izvedbi se on testira kako bi se utvrdila količina vode koja se iz njega može crpiti. Također, radi se elaborat odnosno izvješće koje opisuje izvedeno stanje. Taj elaborat investitor nosi na potvrdu u Hrvatske vode. Ovisno o potrebama investitora odnosno načinu eksploatacije bunara, s Hrvatskim vodama dogovara ili koncesiju ako se radi o većim količinama vode (npr. tehnološka voda) ili vodopravnu dozvolu za manje količine vode.
Važno je znati!
Najveća tvrtka koja se bavi bušenjem bunara te za hidrogeološke radove imaju i licencu Ministarstva poljoprivrede je Vodovod-hidrogeološki radovi d.o.o., iz Osijeka. Osim detaljnog opisa radova koje rade, njihovi su stručnjaci više nego spremni pomoći i dati dodatne informacije o njihovom načinu rada. Na žalost, njihova je oprema prevelika i preskupa da bi se isplatilo plaćati transport za male vrtne bunare. Međutim, imaju dugu listu referenci zdenaca za navodnjavanje u poljoprivredne svrhe (posebno sustave navodnjavanja financirane europskim fondovima). Svoju djelatnost bušenja bunara proširili su i uslugama monitoringa, pa čak i bušenjem za toplinske dizalice i u kamenom tlu.
Za bunare za navodnjavanje poljoprivrednih površina te veće bunare za tehnološke vode te hidrogeološka istraživanja također je moguće angažirati tvrtku Drill co. d.o.o. iz Zagreba. Tvrtka radi na području cijele kontinentalne Hrvatske te također dobro poznaje i administrativni proces i tehnologiju potrebnu za izvedbu bunara. Za manje, vrtne bunare potrebno je angažirati neku od manjih tvrtki koje se bave bušenjem zdenaca.
Treba imati kartu podzemnih voda
Kako bi se odlučilo o poziciji bunara, potrebno je imati podatke o podzemnim vodama. Podatke o podzemnim vodama, njihovom pojavljivanju i obnavljaju sadrži Osnovna hidrogeološka karta Republike Hrvatske u mjerilu 1:100 000. Karta se koristi ne samo kod izvedbe vodoopskrbnih zahvata, nego i kod prostornog planiranja, za potrebe hidroenergetskih zahvata te zaštite i sprečavanja problema zagađenja podzemnih voda.
Uz to je potreban i uvid u geološku građu terena prema geološkim kartama. U sjeverozapadnom i istočnom dijelu Hrvatske, već se prema skupljenim podacima može znati hoće li se na nekoj lokaciji pronaći voda za bunar ili ne. U krškom dijelu je to drugačije. Ako se prema navedenim podacima procijeni postojanje podzemne vode na ekonomski opravdanoj dubini, u krškom dijelu Hrvatske obavezno se rade istražna bušenja i testiranja kako bi se sa sigurnošću utvrdilo postojanje podzemne vode. Na temelju svih tih podataka se projektira i izrađuje bunar.
Konstrukcija bunara je najčešće od čeličnih, pocinčanih ili inox cijevi, cijevi od PVCa (polivinilklorid) ili PEHDa (polietilen visoke gustoće). U zoni u kojoj je vodonosni sloj u zdencu se zacjevljuje zdenac filterskim cijevima – cijevima. One su perforirane te tako omogućuju utjecanje vode u bunar. Ispod filtera se ugrađuje taložnik. Taložnik ima stožasti završetak na dnu zbog lakše ugradnje i održavanja.
Prostor koji ostaje između postavljene cijevne konstrukcije i bušotine se popunjava šljunčanim nasipom u zoni bunarskog filtra. U zoni gdje je cijev puna se izvodi glineni tampon. Taj tampon, od vodonosnog sloja do površine terena je nepropustan i sprječava zagađenje bunara.
Kad se radi o manjim vrtnim bunarima, postoje različite izvedbe. Najčešće se buše do 15 m dubine i mogu također biti širokog promjera do 1 m i izvoditi se na već navedeni način. Također, mogu se raditi i uži, svega nekoliko centimetara, s pripadajućim šahtom i cijevi koja završava vrtnom pipom.
Sve je češća upotreba vode iz bunara za kućne potrebe gdje se voda iz bunara u kućni vodovod diže hidroforom. Ona se koristi najčešće za vodokotliće. I to kao paralelni sustav: ventilom se regulira pušta li se u kotlić vodovodna voda ili iz bunara. Sve češće se koristi i za cijelo kućanstvo, čak i kada postoji priključak na vodoopskrbni sustav. U takvom slučaju važno je ne zaboraviti kontrolirati zdravstvenu ispravnost takve vode za piće. Jedna od ustanova koja radi takva ispitivanja je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. On ima i jasne i precizne upute za uzimanje uzoraka takve vode.
Obračun potrošnje vode iz bunara koji služe navodnjavanju poljoprivredne proizvodnje ima dva modela. Model obračuna ovisi o tome ima li takav zdenac vodomjer ili nema, iako ga na poljskim bunarima gotovo nitko nema. Za takav obračun se prema Uredbi o visini naknade za korištenje voda, potrošnja plaća 500 kn/ha navodnjavane površine. Za zdence s vodomjerom, cijena je 8 lp/m3.
Izvor: Gospodarski kalendar
