Svaka obitelj na okućnici ima malo prostora za proizvodnju komposta za vrt i cvjetnjak. Hobi vrtlari tom „zlata vrijednom zemljom“ pune ukrasne posude i uspješno uzgajaju svoje biljke. Za opskrbu vrta hranjivom tvari dovoljno je imati kompostište. Stajski gnoj je izvrstan izvor hranjiva za biljke, međutim ako ga nemate, vrtni kompost će biti sasvim dovoljan.
Kompost je sličan humusu, to je razgrađena organska tvar. Služi kao organsko gnojivo i poboljšivač kvalitete tla. Sve što se treba znati o kompostiranju je poštivanje nekoliko pravila. Ostalo radi priroda uz malo vašeg truda.
Izgled i smještaj komposišta
Kompostište se ne smješta blizu svojeg (ni susjedovog prozora) već u stražnjem dijelu vrta ili dvorišta gdje ne smeta za aktivnosti ukućana i zaklonjeno je od pogleda raslinjem. Za buduću hrpu valja izabrati ravno i drenirano tlo, jer stajaća voda usporava razgradnju. Izravno sunce i vjetar mogu osušiti i ohladiti hrpu, pa ako je moguće izbjegavajte takva mjesta. Sjenovita mjesta su dobra , ali uz obilne kiše se ne mogu brzo prosušiti i dolazi do natopljenosti organskog materijala vodom.
Kompostište može biti neograđena hrpa ili izgrađena kao sanduk od cigle ili drveta. U novije vrijeme i kod nas se mogu nabaviti specijalne kante za kompostiranje.
Uvjeti za dobar kompost
Kompost nastaje razgradnjom uz pomoć mikroorganizama (bakterija,gljiva) i insekata u tlu koji žive unutar hrpe organskih otpadaka, jedu je i recikliraju. Za njihov rad i neprestani proces kompostiranja treba osigurati što bolje uvjete. Uz povoljne uvjete procesi razgradnje teku vrlo brzo. Nekad i za manje od mjesec dana! Ako se ne osiguraju dobri uvjeti, razgradnja se odvija, ali može trajati i po nekoliko mjeseci.
Pravilno korištenje zelenih i smeđih sirovina
Za dobivanje komposta u kratkom vremenu važno je imati odgovarajući omjer odnosno udjele dušika i ugljika (omjer C:N).Sirovine bogate ugljikom hrana su za mikroorganizme. To su suhe,čvrste organske tvari uglavnom smeđe boje. Organski otpad s puno dušika ili zelene sirovine sadrži bjelančevine koje mikroorganizmi koriste za rast i razmnožavanje.
Utvrđeno je da je za kvalitetan brzo razgradiv kompost najpoželjniji odnos C:N =25-30:1!
Ako se sav organski materijal kompostira odjednom, za pomoć u „izgaranju“ i dobivanju omjera C:N = 30:1 najbolji recept je: dodati 2 dijela zelene i 1 dio smeđe sirovine.
Ako se u kompostnu hrpu stalno dodaje materijal: dodavanjem 1 dijela zelenog i 1 dijela smeđeg materijala dobije se omjer 50:1 što je dovoljno za razgradnju u toplom kompostištu.
Najbolji način kompostiranja je skupljanje lišća, pospremanje tijekom zime i početkom vegetacije miješanje s kućnim i vrtnim otpadom.
Glavne sirovine za kompostiranje u kućanstvu s omjerom C:N i korisnim napomenama
Odgovarajući volumen kompostne hrpe
Sirovine za kompostiranje treba što više usitniti za bolju razgradnju mikroorganizmima. Usitnjeni materijal se lakše miješa i preokreće što također pridonosi bržoj razgradnji.
Idealni volumen hrpe za kompostiranje je 1m³ (1mx1mx1m). U manjoj hrpi organskog otpada ne podiže se temperatura koja je potrebna za izgaranje, a s većim hrpama je teško baratati i neujednačeno se razgrađuju.
Održavanje optimalne i stalne vlage pri kompostiranju
Previše vlage guši mikroorganizme i organski materijal gnjili. Premalo vlage zaustavlja proces razgradnje i ubija mikroorganizama i pojavljuje se plijesan. Povoljna vlaga u kompostu treba biti 40-65%, a to je u praksi otprilike vlažnost dobro ocijeđene spužve. Test je sličan određivanju povoljne vlažnosti tla: Kad kompost stisnemo u šaku iz njega se ne smije cijediti voda. Nakon otvaranja šake,masa se ne rasipa nego ostaju u grumenu.
Važno je:
- zaštititi kompost prekrivanjem po zimi od suvišne vlage ili gradnjom nadstrešnice; ljeti od isušivanja materijalom koji propušta zrak,a zadržava vlagu (jutene vreće,karton, tanki sloj humusa ili tla,suhe trave,lišća,sijena,).
- navlažiti suhe tzv. smeđe materijale (vidi u tablici) prije dodavanja kompostnoj hrpi i kod svakog miješanja
Dobra prozračnost kompostne hrpe
Mikroorganizmi koji razgrađuju organski otpad za svoju aktivnost trebaju kisik. Kako se odvija razgradnja tako se kompostna hrpa polako sliježe, postaje zbijena i u njoj ima sve manje kisika. Ako na nedovršeno kompostiranje ne dovodimo svježi zrak, kompostna masa se ne zagrijava, sporo se razlaže i daje gnjecav i neupotrebljiv „proizvod“.
Potrebna prozračnost i rastresitost komposne hrpe dobije se miješanjem – krupnije sa sitnijom, vlaknaste i meke, suhe i vlažne sirovine. Rastresanje hrpe također pomaže boljoj prozračnosti. Materijal se temeljito miješa okretanjem tako da onaj koji na dnu dođe na vrh,onaj sa sredine na rubove i obrnuto. Miješanje je češće ako se sirovina stalno dodaje, a ne odjednom nakon posebnog skupljanja.
Ako se želi brzo proizvesti kompost, a to znači toplim aerobnim principom, onda se sirovina miješa svakih 3-5 dana ili kad unutrašnja temperatura počne padati ispod 40⁰C. Nakon miješanja, temperatura će ponovo početi rasti dok se otpad ne razgradi. Kad temperatura postane ujednačena bez obzira na miješanje, kompost je gotov za upotrebu.
Kompostište s dobrom ventilacijom koje ima otvore na bočnim stranama,uzdignutu rešetku pri tlu,a u sredini hrpe vertikalno provučenu rupičastu cijev promjera oko 10 cm najmanje –nije potrebno miješati.
Temperatura kao nusproizvod aktivnosti mikroorganizama
Kompostna hrpa visoka,široka i dugačka oko 1m, složena od dobre smjese smeđe i zelene sirovine i dobro navlažena, vrlo brzo se razgrađuje radom mikroorganizama i u tom procesu se kompost zagrijava. U sredini hrpe postiže se temperatura pasterizacije od 50-70⁰C. To je osim vrlo brzog dobivanja komposta jako korisno i za „zdravstvenu kvalitetu“ komposta jer se pri takvim temperaturama uništava sjeme korova i uzročnici bolesti i štetnici.
Prije opisano prozračivanje će nepotpuno razgrađeni hladni organski otpad ponovnom akcijom termofilnih mikroorganizama pretvoriti u fini, rahli, tamni kompost koji miriše na šumsko tlo. U njemu nije vidljiv početni organski materijal osim teže razgradivih drvenastih dijelova poput koštica voća ili komadića drveta.
Teškoće u kompostiranju
Korištenje komposta
Kompost od razgrađenih ostataka se „recikliran“ vraća u vrt, voćnjak, na travnjak, na okućnicu za uzgoj lončanica za prozore, balkone i terase, ali u puno vrijednijem obliku. Rasipa se po površini tla ili se miješa samo s površinskim slojem tla. Voda (kišnica ili zalijevanje) će hranjiva iz komposta odnijeti u tlo. U pjeskovitom ili glinastom tlu dodavanje komposta poboljšava strukturu i niz drugih svojstava tla.
Za uzgoj presadnica miješa se 1 dio komposta s 2 dijela vrtnog tla, a za uzgoj lončanica cvijeća i ukrasnog bilja se miješa kompost i vrtno tlo u jednakom udjelu. U povrćarstvu se kompost koristi kod presađivanja plodovitog povrća. U rupe za sadnju se dodaje kompost,promiješa sa malo okolnog tla. Nakon toga se sade lubenice i dinje,rajčica i paprika. Tako obučene biljke „brže krenu“ .
