Paprika potječe iz tropske Amerike i namirnica je mnogostruke upotrebe u ishrani ljudi. Najveća joj je vrijednost kao svježa, kao salata, sama ili s drugim povrćem. Sušena i mljevena paprika čest je začin za mnoga jela.
Paprika je jednogodišnja zeljasta biljka. Korijen joj prodire do 60cm dubine, ali glavnina korijena je u 30 cm tla. Stabljika naraste od 40 do 100 cm. Oblik ploda može biti okrugao, spljošten, stožasti ili u obliku roga. U tehnološkoj zrelosti boja ploda može biti tamnozelena do svjetlozelena, žuta, crvena ili prošarana prugama. Minimalna temperatura klijanja paprike je 11°C ali za normalno klijanje potrebna je temperatura viša od 14°C. Temperature niže od 10°C ako duže potraju, izazivaju žućenje lišća i dugotrajni zastoj u rastu. Visoke temperature smanjuju zametanje i rast plodova paprike.
Paprika za uzgoj treba dobro pognojeno tlo i više topline nego rajčica. Ravnomjeran raspored oborina je poželjan, te vođenje brige o navodnjavanju ako dođe do sušnog razdoblja uslijed ljetnih mjeseci. Toplo strukturno i lakše tlo, dobrog kapaciteta za vodu i zrak, povoljno je za uzgoj paprike. Dobra propusnost za vodu od velikog je značaja jer paprika ne podnosi zadržavanje vode na zemlji. Dobra opskrbljenost hranivima s više od 3 % humusa uz neutralno ili blagu kiselu reakciju. Prije sadnje paprike na većim površinama svakako je potrebno obaviti analizu tla kako bi dobili detaljan uvid u stanje tla i opskrbljenost hranivima.
Sadnja paprike
Sadnja paprike obavlja se kad srednje dnevne temperature zraka porastu iznad 15°C, ali ujedno treba i proći opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. Pri nižim temperaturama korijen ne raste te je ukorijenjavanje otežano, a samim time i onemogućen normalan rast i razvoj. Biljke koje su nakon sadnje u uvjetima nepovoljnih temperatura teško se i sporo oporavljaju. Saditi se može na ravnu površinu ili na gredice. Način i sklop sadnje ovise o kultivaru i mogućem razdoblju berbe. Međuredni razmak trebao bi biti od 50 – 60 cm a unutar redova oko 40 cm za bujnije kultivare (postiže se sklop od 40.000 – 50.000 biljaka/ha) dok je za manje bujne kultivare razmak u redu od 15 – 25 cm (80.000 – 130.000 biljaka/ha). Prilikom sadnje tlo mora biti zasićeno vodom do 80% poljskog vodnog kapaciteta na dubini od 15 – 20 cm. Presadnica se zatrpava u zemlju do ruba površine grude supstrata.
Kod uzgoja paprike u vrtovima često se stavlja slama oko biljaka kako bi sačuvala vlagu tla i omogućila bolje okrupnjavanje ploda. Slama se može staviti od ječma ili pšenice i moguće je dalje zalijevanje paprike.
Prikaz razvitka paprike po fazama
| Razdoblje rasta i razvitka paprike | Dana |
| Sjetva – nicanje | 10 – 25 |
| Nicanje – početak cvatnje | 70 – 100 |
| Prvi cvijet – cvjetovi 2.etaže | 8 – 12 |
| Cvjetovi druge etaže – cvjetovi 3.etaže | 6 – 10 |
| Oplodnja – tehnološka zrelost ploda | 20 – 30 |
| Tehnološka – fiziološka zrelost | 25 – 35 |
Gnojidba i ishrana
Prihrana se obavlja u 2 – 3 navrata sa 150 kg/ha KAN-a (27 % N) + 4,8 MgO, prva prihrana obavlja se nakon što se biljke dobro ukorijene, a druga kad su prvoformirani plodovi veličine oraha. Posebnu pažnju treba posvetiti i gnojidbi kalcijem, dodavanjem 2 – 3 t/ha fertdolomita (kalcij karbonat (CaCO3) – 56%, magnezij karbonat (MgCO3) – 42%) da bi smanjili kiselost tla (ako je veća od one koju paprika tolerira, pH manji od 5,5), te osigurali dovoljne količine kalcija za rast i razvoj paprike. Na taj način se izbjegava pojava vršne truleži ploda, koja se često javlja u proizvodnji i za koju mnogi poljoprivrednici misle da je gljivično oboljenje, pa nepotrebno tretiraju biljku raznim fungicidima.
Korisno je znati
Vršna trulež ploda paprike je fiziološki poremećaj koji se javlja usljed nedostatka kalcija (Ca) u plodu. Početni simptomi se javljaju kao mala zatamnjenja na vrhu ploda, zatamnjenja se povećavaju, a kako plod zori postaju udubljenija. Na velikim udubljenjima javljaju se koncentrični krugovi. Napadnuto tkivo izgleda poput kože i čvrsto je. Postoji i mogućnost da oboljelo mjesto napadnu paraziti te ono tada pocrni. Plod može imati nekoliko pjega ili pak jednu veliku koja može zahvatiti pola ploda. Simptomi vršne truleži slični su sunčanim pjegama, ali su one bijele.
Plodovi paprike mogu se brati za potrošnju u svježem stanju ili za preradu u tehnološkoj ili fiziološkoj zrelosti. Pri berbi u tehnološkoj zrelosti vrlo je važno ocijeniti stupanj razvoja ploda, jer prerano ubrani plod brzo gubi vodu i smežura se. Prinos paprike u tehnološkoj fazi berbe iznosi 34 t/ha.
