U prošlom broju Gospodarskog lista (od 1. travnja) objavljen je prvi nastavak članka o ekološkoj zaštiti bobičastog voća, te činjenici da se većina potrebnih mjera zaštite u bobičastom voću provodi u proljeće. Slijedi nastavak.
U prvom dijelu članka napomenuli smo da u posljednjih deset godina interes tržnih proizvođača bobičastog voća najviše raste za uzgojem američkih borovnica i dali smo prikaz važnijih štetnika borovnice životinjskog podrijetla. U nastavku možete saznati više o uzročnicima bolesti borovnice i zaštiti od bolesti i štetnika.
Količina i raspored oborina (mm) s prikladnim temperaturama zraka (°C), relativnom vlagom zraka (%) i zadržavanjem rose (magle) bitno određuju broj i raspored usmjerenih mjera aplikacije.
Uzročnici bolesti
Sve donedavno u Europi se smatralo da je uzgoj američkih borovnica moguć bez posebnih mjera zaštite od štetnih organizama. Tome su najviše pridonijela iskustva europskih proizvođača koji ih uzgajaju u područjima s relativno malo ukupnih godišnjih oborina (npr. Portugal, Španjolska, sjeverni dio Poljske), ali kad se intenzivni uzgoj američke borovnice proširio u alpskom području gdje tijekom vegetacije pada veća količina oborina (npr. Švicarska, Austrija, sjeverna Italija, Slovenija, zapadni dio Hrvatske) različiti uzročnici bolesti postaju ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje.
Prema podatcima Američkog fitopatološkog društva sredinom 1990-ih na borovnicama je opisano 20 gljivičnih uzročnika bolesti, dvije bakterioze i 10 bolesti uzrokovanih biljnim virusima. Izbor pogodnog staništa, uravnotežena gnojidba, navodnjavanje, pravilna rezidba i izbor otpornijih sorata su temeljne mjere biljne higijene za smanjenje pojave i šteta od bolesti i nametnika američkih borovnica.
Ako u vrtovima posadimo zdrave sadnice manjeg broja ovih biljaka, u pravilu se ne očekuje jača pojava štetnih organizama. No, srednjeeuropska su iskustva potvrdila da u intenzivnim rodnim nasadima možemo očekivati značajne ekonomske štete od skupine bolesti koje napadaju cvjetne i generativne organe (plodove): npr. gnjiloća cvjetova i plodova ili monilija (Monilinia vaccinii-corymbosi), siva plijesan (Botrytis cinerea) i antraknoza (Colletotrichum), te skupine gljivičnih bolesti koje napadaju korijen i izdanke američke borovnice: npr. plamenjača korijena (Phytophthora spp.), uzročnici raka, paleži i prijevremenog propadanja izdanaka (Botryosphaeria, Fusiccocum, Godronia, Phomopsis).
Optimalni epidemiološki uvjeti za razvoj nekih bolesti borovnicaUzročnik bolesti borovnica Optimalni epidemiološki uvjeti Monilinia (palež izdanaka i trulež plodova) Kritično razdoblje primarnih zaraza: kad zeleni vegetativni pup dostigne 5 mm, odnosno od otvaranja cvjetnih pupova: česte oborine, visoka vlažnost zraka (≥95 %) i temperature 10-16 °C bitne su krajem zime – početkom proljeća za formiranje infektivnih “plodišta”. Zaraze moguće pri vlaženju biljaka barem 4 sata pri 14°C (ili barem 10 sati pri 2°C) Botrytis (siva plijesan) Razvija se pri širokom rasponu temperatura 1-30 °C (optimalno 18°C), uz najmanje 15 sati vlaženja osjetljivih biljnih organa pri 15-20°C i relativnu vlažnost zraka >90 %. Colletotrichum (gorka trulež plodova) Pojavu bolesti očekujemo kad od cvatnje i neposredno prije berbe plodova bilježimo iznadprosječno kišno (vlažno) i dovoljno toplo razdoblje (latentne zaraze zelenih plodova). Infekcije zahtijevaju barem 12 sati vlaženja pri temperaturi 15-27 °C, uz visoku vlažnost zraka Botryosphaeria (rak i propadanje izdanka) Primarne zaraze tijekom proljetno-ljetnog razdoblja (V. i VI. mjesec): uz dovoljno vlage (kiša, rosa, magla) i optimalne temperature 25-28 °C (inkubacija traje 4-6 tjedana). Ozljede na izdancima pogoduju brzom širenju bolesti.
Većina bolesti američkih borovnica je povezana s “neživim” oštećenjima biljaka od mraza, tuče, suše, pomanjkanja hraniva i starenjem rodnog drva. Uzgoj nekoliko grmova američkih borovnica uz okućnice i/ili vikendice najčešće nije uspješno kao većine drugih voćnih vrsta. Malo specijalnog supstrata oko korijena u sadnji nije dovoljno da osigura reakciju, organsku tvar i primjerenu vlažnost.
Ubrzo nakon sadnje na američkim borovnicama je moguće na izdancima primijetiti crvenkasto-smeđe ovalne pjege. One mogu u sredini biti sive boje. Naknadno kora na takvim izdancima puca i posivi. Ove se promjene u jačoj mjeri javljaju ako borovnice uzgajamo na “močvarnim staništima”. Uzrokuju ih različiti uzročnici prilagođeni toplijim (npr. Botryosphaeria) ili hladnijim uvjetima (npr. Fusicoccum, Godronia). Odumiranje mladica, izdana i rodnih grmova traje dulje razdoblje, a poznata je kao rak i odumiranje rodnih grmova. U kišnim i vlažnim sezonama palež izdanaka i propadanje (trulež) plodova borovnica uzrokuje nekoliko gljivica (Monilinia, Botrytis, Colletotrichum).
Američke borovnice napada relativno mali broj neželjenih organizama, ali u određenim uvjetima njihova štetnost može umanjiti prinose 60-80 %. U uvjetima iznadprosječno toplih i vlažnih zimskih mjeseci očekujemo dobro „prezimljenje“ različitih uzročnika pjegavosti izdanaka (slike 2 i 3), te dominantne monilijske paleži mladica i cvjetova (slika 4). Prikupljanjem podataka o količini i rasporedu oborina, vlaženju biljaka (rosa, magla), sparini i temperaturama (mjerni uređaj – slika 5) prognoziramo opasnost od jače pojave i razvoja bolesti borovnica. Snimio M.Šubić.
Vlaga i magla uzrok gljivičnih bolesti
Vlaga od učestalih oborina te dugotrajne magle i rose uz moguće štete od tuče, presudne su razvoj svih gljivičnih uzročnika bolesti izdanaka, cvjetnih organa i plodova borovnica. Budući da je broj dopuštenih sredstva za zaštitu bilja u borovnicama ograničen, razvoj bolesti nastojimo spriječiti prozračnim uzgojnim oblikom, uravnoteženom gnojidbom, uklanjanjem oboljelih organa i pomlađivanjem rodnih grmova. Struka preporučuje nekoliko preventivnih aplikacija dopuštenim pripravcima od početka vegetacije, te ponovno nakon berbe plodova borovnica. Pritom se koriste bakarni i neki organski fungicidi. U ekološkom uzgoju primjenjuju se mikrobiološka sredstva (Bacillus subtilis), kalijev-bikarbonat (Armicarb, Vitisan), botanički pripravci (npr. Equisetum Plus) sumporasto-kisela glinica (MycoSin) i kalijevo vodeno staklo (Pottassol).
Neka kemijska sredstva za zaštitu bilja registrirana u našoj zemlji radi suzbijanje neželjenih organizama pri uzgoju (američkih) borovnica (voćke) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)
***sredstvu je registracija istekla 31.7. 2022., krajnji rok za prodaju zaliha bio je 31.12. 2022., a krajnji rok za primjenu zaliha bio je 31.1.2023.!
Neka sredstva za zaštitu bilja dopuštena radi suzbijanje neželjenih organizama pri ekološkom uzgoju (američkih) borovnica
Osim sušenja cvjetnih organa i mladica (npr. Monilinia – slika 6) različiti gljivični uzročnici bolesti mogu uzrokovati i trulež plodova (npr. Monilinia – slika 7) i gorka trulež plodova (Colletotrichum – slika 8).
Potreba za mjerama suzbijanja uzročnika bolesti na nadzemnim dijelovima borovnica temelji se na osjetljivosti sorata (pojavi simptoma u prethodnim sezonama) te količini i rasporedu oborina, vlaženju biljaka, sparini i pripadajućim temperaturama zraka. Kod potpunog i naglog sušenja rodnih grmova, bez ranije opisanih simptoma na izdancima, valja pregledati zdravstveno stanje korijena moguće zbog vlažne truleži (Phytophthora) ili češće od oštećenja uzrokovanih poljskim glodavcima (voluharice). Zaražene grmove mijenjamo sadnjom novih, a radi preventivnog sprječavanja bolesti korijena dobro je sadnice borovnica preventivno potapati u otopinu mikrobioloških pripravaka.
