U vrtu uvijek nešto radimo, no ne smijemo zaboraviti da je to i prekrasno mjesto za uživanje i opuštanje. Te trenutke možemo provesti u šetnji vrtom, ali svakako je dobro kad imamo ugodan kutak gdje možemo sjesti, pa čak i leći te uživati u ljepoti vrta i svježemu zraku.

Možda već i imamo veća mjesta za odmor kao što su balkoni, terase, sjenice i pergole. One mogu biti uređeni poput dnevne sobe s udobnim namještajem. Ta mjesta koristimo za najrazličitije aktivnosti – od jela, roštiljanja, druženja i zabave pa do sjedenja, odmora, čitanja, drijemanja… Ovdje ćemo govoriti o manje uobičajenim mjestima. Njih možemo pronaći ili urediti u svakome vrtu tako da istodobno budu lijepa i ugodna za odmor.

U šetnji okućnicom zasigurno ćemo naići na kutke koji će nam se učiniti pogodnima. Neke prostore možemo koristiti za druženje i jelo jer ondje može stati neki manji stol i stolice. Za kratki predah tako može biti pogodan manji zidić u vrtu ili rub povišene gredice u povrtnjaku te klupa uz kuću ili vrtnu kućicu.

Niski potporni zid može poslužit za sjedenje uz roštilj. Dovoljno je samo staviti jastučiće

Smještaj

Kako smo već spomenuli, neka ćemo mjesta gotovo odmah moći koristiti. Neka ćemo s više ili manje truda urediti živim i neživim elementima. Da bi se na mjestu za odmor ugodno osjećali, ono treba biti pomalo skriveno i zaklonjeno od pogleda prolaznika i susjeda. Poželjno je da se nalazi u djelomičnoj sjeni kako nam ne bi bilo suviše vruće.

To jedino nije važno kad se želimo osunčati. Koliko god će nam goditi blagi povjetarac, vjetar neće biti ugodan. Stoga, ako je mjesto vjetrovito, ako u blizini nemamo živicu, veći grm, zaklon od dasaka ili zid, svakako ih trebamo uklopiti. Usto, oni će štititi od neželjenih pogleda, ublažiti buku s prometnica ili iz susjedstva te prašinu.

U sjenovitome dijelu vrta često možemo postaviti ležaljku

Važno je da kutak za odmor bude uredan. To znači da biljke trebaju lijepo izgledati, biti oblikovane i zdrave (bez suhih grančica i listova), a tlo čisto bez biljnih ostataka i korova. Cjelokupan dojam treba biti uravnotežen. Upamtimo da pretrpanost biljem i neživim elementima ne stvara osjećaj smirenosti. Tako je za naš kutak bolje odabrati manji broj lijepih i upečatljivih biljaka te samo nužne predmete i namještaj.

Poželjno je da s mjesta odmora imamo pogled na neki lijepi i zanimljivi dio vrta koji nas potiče na stvaranje novih ideja i budi kreativnost. U blizini mjesta za odmor dobro je imati neku žarišnu točku koja će nam zanimljivim izgledom privlačiti pogled (skulptura, osobito lijepo stablo, grm ili neki nasad).

Boja i miris

Ovi čimbenici uvelike mogu utjecati na ugođaj u vrtu. Zelenilo biljaka te bijela i nježne pastelne boje (nježnožute, ružičaste, modre, ljubičaste) opuštaju, dok vesele, jarke i tople boje razbuđuju i potiču na aktivnost. Kako u hladnijem dijelu godine mjesto ne bi bilo posve ogoljelo i pusto, korisno je imati barem neku vazdazelenu biljku koja će biti zelena tijekom čitave godine.

U mirnome dijelu vrta s raznolikim biljem možemo postaviti jednostavno opločenje i malenu vrtnu garnituru

Ne zaboravimo i na važnost mirisa koji će nas okruživati – on uvelike povoljno utječe na raspoloženje i opuštanje. Možemo se okružiti raznovrsnim mirisnim cvatućim biljkama (drveće, grmovi, ruže, trajnice, sezonsko cvijeće) te ljekovitim i aromatičnim biljem od kojih mnoge vrste odbijaju insekte, primjerice komarce (bosiljak, metvica, kadulja, ružmarin, lavanda, limunska trava…).

Važnost zvukova

Ima li osim buke i raznih zvukova koji nam mogu smetati (promet, bučni susjedi), možemo pokušati dodati neke ugodne zvukove koji će nam privlačiti pozornost. To su primjerice razni zvončići za vjetar, fontana ili potočić, a možda imamo sreće da nam vrt posjećuju ptice pa možemo uživati u njihovome pjevu.

Vrtni namještaj

Osim što težimo da nam vrtni namještaj bude lijep, trebamo se pobrinuti da za dulji boravak bude što udobniji. Na mnoga će se mjesta dobro uklopiti klupe koje zimi unosimo u kuću ili one koje su dovoljno otporne na sunce i oborine te ih možemo čitave godine držati na otvorenome. Postoje i razne vrste manjih sklopivih vrtnih garnitura. Koristimo jastučiće od otpornih materijala.

Mirni i zaštićeni mirisni kutak
Ovakav nas namještaj izvrsno štiti od sunca, a prema želji ga možemo premještati

Vodeni elementi

Ugođaju će svakako uvelike pridonijeti i vodeni elementi. Poznato je kako prisutnost vode umiruje i opušta. U vodi se odražavaju nebo, obližnji elementi i  biljke, a imamo li potočić ili fontanu, imat ćemo dodatni zvučni efekt. Korisno je znati da komarcima ne odgovara tekuća voda.

Večernji ugođaj

Boravak u vrtu u predvečerje i navečer bit će mnogo ugodniji i ljepši uz rasvjetu. Čitav vrt i njegovi elementi tada će poprimiti osobit ugođaj. Danas postoji veliki izbor rasvjetnih tijela, pa možemo koristiti ona na struju ili solarna. Postavimo ih prema ukusu, no pripazimo da budu ugodna, a ne jaka i blještava. Osobit ugođaj stvaraju i razne svijeće, fenjeri i baklje. Svakako se trebamo zaštititi od komaraca.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakRatari upozoravaju na alarmantno stanje
Sljedeći članakKivi rolada
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje