Smilje kao autohtona ljekovita biljka na mediteranskom području Republike Hrvatske, bilo je do unazad desetak godina poznato samo užem krugu lokalnog stanovništva koje ga je percipiralo kao lijek za zdravstvene tegobe ili kao dodatni izvor prihoda kroz branje samoniklog smilja po lokalnom krškom terenu i prodajom ubrane zelene mase nekolicini tada postojećih otkupljivača.
Sve većim iskorištenjem i preradom smilja u farmakološkoj industriji, u posljednjem desetljeću i povećanjem potražnje kako na inozemnom, tako i na domaćem tržištu za uljem od smilja javljaju se i prvi uspješni plantažni nasadi u mediteranskom dijelu RH i susjednoj Hercegovini.
Svjetski trendovi pokazuju porast potražnje za aromatičnim i ljekovitim biljem od strane
farmaceutske, kozmetičke i prehrambene industrije. Danas je oko 30 % aktivne tvari u
lijekovima biljnog podrijetla. Velika potražnja za smiljem donijela je u posljednjem desetljeću na područje mediteranske hrvatske iznimno zanimanje i velika ulaganja u plantažne nasade smilja.
Jesenska i proljetna sadnja
Jesenska sadnja presadnica smilja kreće u razdoblju od listopada do studenoga, dok se proljetna sadnja obavlja tijekom ožujka i travnja, kako bi se iskoristila dostupna vlaga tla. U područjima u kojima niske temperature nisu učestale, posebice temperature tla, opravdanija je jesenja sadnja (9.-10. mjesec) koja će omogućiti jači razvoj korijena i sporiji razvoj nadzemnog dijela biljke. Proljetni rast nadzemnog dijela biljke omogućit će ravnotežu nadzemnog i podzemnog dijela. Kasnija sadnja zahtijeva veću njegu nasada. Sadnja smilja ne smije biti preduboka, a korijenov vrat treba biti u razini tla.
Sadnja se može obaviti ručno i strojno. Gustoća sklopa prilagođava se mehaniziranom izvođenju radnih operacija, prije svega međurednoj obradi tla i žetvi. Sklop nasada može biti različit. Sadnja može biti u obliku jednoreda, dvoreda, troreda i u rjeđim slučajevima četveroreda. Razmak sadnje između redova ne bi trebao biti manji od 0,90 x 0,40 m (jednored). Nadmorska visina sadnje kulture smilja u intenzivnom uzgoju ide cca. do 800 metara i prisutnosti skeleta u tlu do 70 %. Sadnja u „teža“ tla nije preporučljiva zbog njihove manje ocjeditosti.
Njega nasada smilja
Njega mladoga nasada smilja kreće nakon sadnje prvim zalijevanjem (1,00 do 2,00 dcl vode po svakoj biljci), zatim biljci treba osigurati dovoljno vlage u tlu ako izostanu oborine, kako bi se osigurao siguran prijem presadnica i daljnji razvoj biljke. Gnojidbom nasada uz navodnjavanje ustaljujemo prirod, a time i kondicijsko stanje nasada koje je kao višegodišnje u intenzivnoj eksploataciji. Njega uključuje i oblikovanje grmića prilikom žetve.
U prvoj godini nasada grmić je visine od 10 do 12 cm. Pored navedenih mjera potrebno je obratiti pozornost na pojavu štetnika i bolesti kako bi smilje na početku eksploatacije nesmetano razvijalo nadzemni habitus. Kultiviranjem smanjujemo pojavu korova koji oduzimaju hranjiva u tlu, utječu na pojavu bolesti, otežavaju žetvu i smanjuju kvalitetu destilata.
Kultiviranje
Kultiviranje nasada podrazumijeva međurednuobradu strojevima za rahljenje, usitnjavanje i miješanje tla kako bi se popravilo kondicijsko stanje tla, ubrzala topivost hranjiva i uklonili korovi. Kultiviranje smilja se obavlja motokultivatorom i traktorima različite snage sa čizel plugovima kao priključnim oruđima. Prije žetve potrebno je u prosjeku izvršiti 4-6 kultiviranja. Nakon svakoga strojnog kultiviranja smilja potrebno je unutarredno okopavanje smilja. Ovaj zahvat povećava udio radne snage, a time i troškove održavanja nasada. Minimalno je potrebno imati 4-6 puta međurednu kultivaciju i okopavanje u redu.
Gnojidba organskim gnojivima
Gnojidba kod uzgoja kulture smilja je ekološkog karaktera, pa kao takva ima svoje specifičnosti. Ako želite imati ekološki nasad smilja, svakako je potrebno se savjetovati sa stručnjacima koja i gnojiva i preparati za zaštitu su na listi dozvoljenih sredstava u ekološkoj poljoprivredi. Ako gnojimo peletiranim organskim gnojivom ovisno o animalnom podrijetlu (goveđi, konjski, ovčji, gnojivo peradi i dr.) istog je potrebno u osnovnoj gnojidbi svake godine dodati po hektaru od 1.000 do 1.500 kg. Gnojidbom peletiranim organskim gnojivom izbjegavamo značajniju pojavu korova.
Gnojidba se obavlja svake godine u razdoblju jeseni ili proljeća, a obavlja se mehanički raspodjeljivačima gnojiva ili ručno. Gnojidba bi trebala osigurati dovoljno organske tvari za normalno funkcioniranje nasada. Organske tvari imaju sposobnost stvarati toplinu, poboljšavati prozračnost, vlagu i mikrobiološku aktivnost tla. Također, kultura smilja se može gnojiti i folijarnim organskim gnojivima u razmacima od 7 do 10 dana u vegetaciji. Gnojidbom uz navodnjavanje ustaljujemo prirod, a time i kondicijsko stanje nasada.
Navodnjavanje
Kako se većina nasada pod smiljem nalazi na skeletnim tlima, bitno je obratiti pozornost na propusnost tla za vodu. Kakvoća vode za navodnjavanje prema svojim svojstvima treba zadovoljavati fizikalna, kemijska i biološka svojstva. Odnos razlike temperature između vode i biljke ne treba prelaziti 10 °C. Također , nakon žetve u srpnju poželjno je izvršiti zalijevanje nasada s količinom vode minimalno od 0,50 lit./biljci.
Izvor: Gospodarski list
