Prema službenim podacima FAOSTAT-a u 2021. g. ukupna svjetska proizvodnja jagoda iznosila je 9,2 milijuna tona. Najveći proizvođači su: Kina, SAD, Turska, Meksiko, Egipat i Španjolska. Ukupna vrijednost trgovine jagodama u istoj je godini iznosila oko 23 milijarde dolara.
Plodovi jagode se najviše konzumiraju u svježem stanju, dio se upotrebljava za preradu, dio zamrzava. Time im se produžava trajnost i omogućava se dostupnost potrošačima tijekom cijele godine. Sušenje se rjeđe primjenjuje.
Ništa bez ručne berbe
U uzgoju jagoda, ručna je berba pomotehnički zahvat na koji otpada najveći udio vremena i troška radne snage. Najčešće se obavlja svaka 2-3 dana, kod uzgoja na otvorenom u ranijim jutarnjim ili kasnijim poslijepodnevnim satima kad su niže temperature zraka. U prosjeku na 1 ha površine berbu istovremeno obavlja 15-20 osoba. Strojna berba se upotrebljava kad se plodovi uzgajaju za prerađivačku svrhu. Takav način berbe ih oštećuje, smanjuje im kvalitetu i vijek trajanja. Jagoda se ubraja u neklimakterijsko voće, plodovi nemaju sposobnost dozrijevanja poslije berbe. Stoga je važan odabir adekvatnog trenutka berbe, da ne bi došlo do prezrelosti, oštećenja plodova tijekom manipulacije i transporta, a time smanjene kvalitete i kraćeg vijeka trajanja.
Za konzumaciju u svježem stanju, za lokalno tržište, plodovi se beru u punoj zrelosti. Za transport na dalje relacije, beru se s 2/3 do ¾ obojanosti površine ploda. Plodovi se beru s čaškom i peteljkom dužine oko 1 cm, za svježu potrošnju, a za preradu i zamrzavanje beru se bez čaške i peteljke.
Minimalna širina ploda treba biti 25 mm, plodovi trebaju biti neoštećeni i bez vidljivih simptoma zaraze. Prema veličini i kvaliteti razvrstavaju se u: ekstra klasu, I. klasu i II. klasu. Jagode su zbog male veličine i mekoće ploda, voće s visokim rizikom od kvarljivosti. Sklone su mehaničkim oštećenjima, pojavi truleži, brzo gube vodu, visokog su koeficijenta respiracije, koji se povećava s porastom temperature. Nisu adekvatne za skladištenje u dužem razdoblju na sobnoj temperaturi. Stoga treba izbjegavati skladištenje na hrpi, da ne bi došlo do kvarenja i stvaranja uvjeta za razmnožavanje mikroorganizama, time i opasnosti od zdravstvene neispravnosti plodova.
Pakiranje i transport
Jagode se uglavnom beru u plastične posudice, 250 g ili 500 g zapremnine, prozirne ili plave boje, s perforiranim dnom. Više se posudica pakira u veću ambalažu, pr. plitku drvenu letvaricu.
U svježem stanju, na sobnoj temperaturi, plodovi se počinju kvariti u roku od nekoliko sati, zbivaju se biološke i fiziološke promjene, mijenja se tekstura, kemijski sastav, senzorska svojstva, stoga ih treba u što kraćem vremenskom razdoblju dopremiti na daljnju preradu ili skladištenje, s ciljem očuvanja kvalitete, okusa, nutritivne i tržišne vrijednosti.
Što su plodovi tvrđi, bolje podnose manipulaciju i transport. Na dalje relacije transportiraju se kamionima-hladnjačama, vagonima s rashladnim sustavima ili zračnim prometom. Na temperaturi od 0 °C, mogu se transportirati do 5 dana. A smrznuti se plodovi transportiraju na temperaturi od -18 °C ili nižoj. Plodovi trebaju biti dopremljeni do hladnjača prodajnih mjesta, a u trgovinama izloženi u hladnjacima ili rashladnim vitrinama.
Skladištenje u hladnjači
Hladnjače su obično podijeljene na pregrade, a u svakoj se nalaze palete s jagodama. Pakiraju se u celofan ili polietilen, ili se preko plastičnih posudica stavljaju PVC vrećice s rupicama za slobodno strujanje zraka. Jagode se mogu skladištiti u kontroliranim uvjetima pri temperaturi 0-2 °C i relativnoj vlažnosti zraka od 90 do 95 % i duže od 10 dana. Mogu se regulirati i ostali parametri, pr. %CO2 i %O2, takva metoda skladištenja u kontroliranoj atmosferi, razvijena je 1920-ih u SAD-u. Na ovaj se način produžava vrijeme skladištenja, usporava sazrijevanje, smanjuje respiracija, sprječava omekšavanje plodova, promjena boje, okusa i mirisa.
Zamrzavanje
Više je metoda zamrzavanja plodova voća, ali za sitnije voće kao što je i jagoda, uglavnom se upotrebljava kriogeno smrzavanje, tj. direktni kontakt s tekućim zrakom ili dušikom, koje traje 7-8 minuta. Zamrzavanjem su sačuvani vrijedni sastojci, odnosno njihov udio u plodu se značajno ne mijenja. Zamrznuti se plodovi na temperaturi od -18 °C i nižoj mogu držati i duže od godinu dana. Najčešće se pakiraju u PVC vreće od 10 kg. Neke sorte jagoda su više namijenjene za upotrebu u svježem stanju, dok su neke za preradu, a neke za zamrzavanje.
Za prerađivačke svrhe i zamrzavanje pogodnije su tamnije obojene sorte, veće tvrdoće, s manjom šupljinom, kiselijeg okusa i izražene arome, visokog sadržaja topljive suhe tvari. Važno je i da se plod može lako odvojiti od čaške i peteljke. Neke sorte koje se upotrebljavaju za zamrzavanje su: blakemore, melody, northwest, pocahontas, senga sengana, totem itd. Senga sengana je bila vodeća sorta za preradu, u Europi, tijekom 2. polovine 20. stoljeća. Oplemenjivačkim programima jagoda nastoje se poboljšati svojstva tvrdoće plodova, transportna i skladišna sposobnost.
Ostale metode čijom primjenom se može produljiti vijek trajanja plodova jagoda su: toplinski tretmani (vrući zrak, topla voda, vruća para), kemijske tvari (otopina kalcijevog klorida i salicilne kiseline u kombinaciji s vrućom vodom, otopina kalcijevog glukonata, metil jasmonat, 1-MCP, koloidno srebro itd). Također se upotrebljavaju: ozon, pulsirajuće svjetlo, zračenje, ultrazvuk. Novije metode su i: jestive presvlake (pr. od kitozana, gume od opuncije) ili filmovi.
Neke druge metode su još preskupe za korištenje, a neke nisu dovoljno istražene. Nastoji se razviti metode koje neće štetiti ljudskom zdravlju i okolišu.