Klimatske promjene kojima svjedočimo posljednjih desetljeća su dugoročne promjene u prosječnim vremenskim obrascima koji su definirali lokalnu, regionalnu i globalnu klimu na Zemlji.
Zapisi o klimatskim podacima pružaju dokaze o ključnim pokazateljima klimatskih promjena, kao što su globalna povećanja temperature kopna i oceana; podizanje razine mora; gubitak leda na Zemljinim polovima i u planinskim ledenjacima; promjene učestalosti i ozbiljnosti u ekstremnim vremenskim uvjetima kao što su uragani, toplinski valovi, šumski požari, suše, poplave i oborine.
Utjecaj klime i klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju može se promatrati kroz promjenu prosječnih temperatura, oborina na nekom području, ali i kroz različite klimatske ekstreme (toplinski valovi, promjene u pojavi bolesti i štetnika, povećana ili smanjena količina oborina). Svi navedeni ekstremi imaju veliki utjecaj na ostvarivanje očekivanog prinosa uzgajanog usjeva budući da se poljoprivrednici posljednih godina suočavaju s konstantnim atipičnim vremenskim prilikama.
Tablica 1. Količina oborina i temperature siječanj-svibanj 2022. – mjerna postaja Mursko SredišćeHC temperatura zraka [°C] oborine [mm] Datum/ vrijeme prosječno max min sum Svibanj 2022. 17,37 31,77 3,81 62,4 Travanj 2022. 9,84 23,38 -1,67 86 Ožujak 2022. 4,93 23,79 -10,27 20,4 Veljača 2022. 4,55 16,41 -7,93 23,2 Siječanj 2022. 0,53 16,81 -9,08 16
Tablica 2. Količina oborina i temperature siječanj-svibanj 2023. – mjerna postaja Mursko SredišćeHC temperatura zraka [°C] oborine [mm] Datum/ vrijeme prosječno max min sum Svibanj 2023. 15,1 28,77 3,26 118,6 Travanj 2023. 9,57 23,65 -3,5 86,4 Ožujak 2023. 7,78 23,21 -4,61 69,2 Valjača 2023. 2,71 19,55 -9,96 7,6 Siječanj 2023. 3,69 17,98 -5,26 152
Iz navedenih tablica vidljivo je da se ove godine na lokalitetu mjerenja bilježi povećana količina oborina u mjesecu siječnju, ožujku i svibnju 2023. u usporedbi s 2022. godinom. U promatranom razdoblju u 2023. godini zabilježeno je 433,8 mm oborina/m², dok od mjeseca siječnja do svibnja 2022. godine bilježimo 208 mm oborina/m². Višegodišnji prosjek oborina na području Međimurske županije iznosi oko 800 mm/m².
U poljoprivrednoj proizvodnji više nije dovoljno pratiti količinu oborina tijekom kalendarske godine, već je potrebno promatrati i raspored oborina tijekom vegetacijske sezone uzgajane ratarske vrste. Vrlo često nedostaje potrebna količina oborina u kritičnim fazama razvoja određenog usjeva što za posljedicu ima ostvarenje smanjenjih prinosa ili pak prevelika količina oborina može dovesti do propadanja usjeva.
Razni problemi u ratarskim kulturama
Povećana količina oborina, ali i neprimjerene temperature uzrokovale su u proizvodnji ratarskih usjeva u ovogodišnjoj proizvodnji različite probleme. Već od početka ove godine uvjeti za razvoj bilnjih bolesti na ozimim žitaricama (Puccinia, Septoria, Pyrenophora, Rhynchosporium, Ramularia) bili su povoljni. Na velikom broju parcela pod ozimom pšenicom pronađeni su simptomi žute hrđe (Puccinia striiformis) krajem ožujka.
Vremenski uvjeti tijekom travnja pogodovali su njenom daljnjem širenju na usjevima na kojima nije provedena pravovremena i odgovarajuća zaštita. Razvoju ove biljne bolesti pogoduju niže temperature, povećano vlaženje lišća, vjetrovito vrijeme i sjetva sortimenta ozime pšenice slabije otpornog na žutu hrđu. Posljednju veću pojavu ove bolesti bilježimo 2014. godine u kojoj su vremenski uvjeti bili slični ovoj godini.
Na usjevima ječma također je zabilježeno povećano širenje biljnih bolesti. Valja naglasiti da sve biljke iz porodice trava u koje pripadaju i kulturne vrste pšenica, ječam, zob, raž i pšenoraž više prinose postižu u vlažnijim godinama, no u takvim je godinama potrebno stalno praćenje usjeva zbog povećane mogućnosti pojave biljnih bolesti. U vrijeme optimalnih rokova sjetve jarih ratarskih kultura bilježe se povećane količine oborina uz niže temperature koje su uzrokovale pomicanje rokova sjetve suncokreta, soje, kukuruza i uljne tikve izvan uobičajenih rokova sjetve.
Nerijetko zbog povećanih količina oborina, pogotovo na težim tlima ili tlima s nepropusnim slojem, zbog zadržavanja vode, nicanje ovih usjeva je bilo otežano ili je izostalo. U većem postotku nego prijašnjih godina bilo je potrebno ponoviti sjetvu zbog smanjenog ili izostanka nicanja. Zadržavanje vode duže od 4 dana uzrokuje propadanje mladih biljčica. Povećana količina oborina tijekom svibnja uzrokovala je veće ispiranje dodanih hraniva te postoji potreba nadoknade ispranih hraniva u vidu prihrane. Visinu ostvarenih prinosa ozimih ratarskih usjeva vrlo je teško procijeniti u trenutku pisanja ovog članka. Nakon žetve moći će se sigurno utvrditi visina prinosa i ostvarena kvaliteta te u konačnici ostvarena dobit uzgoje
