Gospodarski list još prije 5 godina upozoravao je na nezaustavljivo širenje afričke svinjske kuge, kad su se javile prve naznake da ta opasna bolest svinja prijeti i Hrvatskoj. Profesorica Lorena Jemeršić s Hrvatskog veterinarskog instituta tad je za Gospodarski list rekla da nije pitanje hoće li afrička svinjska kuga (ASK) doći u Hrvatsku, već kad će se pojaviti i kod nas. Nažalost, ovih dana dolaze vijesti da je na sve više svinjogojskih farmi na istoku Hrvatske nađena ova zarazna bolest koja će izazvati veliku ekonomsku štetu.
Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da je s krajem prvog tjedna u srpnju potvrđeno 29 slučajeva bolesti na gospodarstvima uVukovarsko-srijemskoj županiji. Podsjetimo, na snazi je Naredba o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj uz prateće Rješenje o određivanju zona ograničenja koje se odnosi na područje Vukovarsko-srijemske županije (dokument možete vidjeti na internetskoj stranici: https://poljoprivreda.gov.hr/dokumenti/10) , a zone nadziranja proširene su i na dijelove Brodsko-posavske županije: općine Sikirevci, Gundinci i Slavonski Šamac.
Pomoć uzgajivačima na zaraženom području
Također, kao mjera sprječavanja ilegalnog prometa živih svinja i svinjskog mesa i u cilju zaustavljanja daljnjeg širenja zaraze aktivni su punktovi s policijskim nadzorom na 8 točaka na kojima je povećan rizik za pojavu potencijalnog ilegalnog prometa na području općina koje se nalaze u zoni zaštite.
Ministarstvo poljoprivrede odredilo je i dodatnu žurnu pomoć uzgajivačima na zaraženom području, pri čemu je 568 gospodarstava već zaprimilo sredstva za dezinfekciju i opremu za izradu dezinfekcijskih barijera.
U postupku je i donošenje pravilnika kojim se propisuje oblik i sadržaj oznaka zdravstvene ispravnosti i identifikacijskih oznaka kojima mora biti označena hrana životinjskog podrijetla u svrhu stavljanja na tržište, te postupak određivanja objekata za umanjenje rizika od afričke svinjske kuge.
U broju 13/14 iz 2018.g. u članku „Afrička svinjska kuga pred vratima Hrvatske“, Gospodarski list je prvi put upozorio na opasnost od afričke svinjske kuge – kontaktne virusne zarazne bolesti domaćih i divljih svinja, koja zbog visokog broja oboljelih u zaraženom stadu i obveze njihovog usmrćivanja predstavlja jednu od najznačajnijih bolesti svinja.
U nastavku donosimo najbitnije činjenice o afričkoj svinjskoj kugi iz članka „Afrička svinjska kuga – najveća prijetnja hrvatskom svinjogojstvu“ koji je objavljen u Gospodarskom listu br. 3 iz 2019. godine i ranije spomenutog članka iz 2018. godine.
Rano otkrivanje i prepoznavanje bolesti
Afrička svinsjka kuga nije opasna za ljude ni za druge životinje, a po prvi puta je dijagnosticirana 1910. godine u Keniji. Hrvatski stručnjaci pomno prate njezino transkontinentalno širenje i kretanje od pojave 2007. godine u Gruziji.Još je 2010. godine prepoznata opasnost od mogućeg širenja ASK na područje Europe te je upravo Hrvatska prva članica EU u kojoj je uveden aktivni (ciljano uzorkovanje naizgled zdravih životinja koje se provodi sa svrhom ranog otkrivanja infekcije) i pasivni (testiranje svih uginulih svinja čiji se uzrok uginuća ne zna) monitoring domaćih i divljih svinja. Iste je godine Uprava za zdravlje životinja i sigurnost hrane (UZŽSH) Ministarstva poljoprivrede, imenovala i nacionalni referentni laboratorij (NRL) za ASK i to Laboratorij za dijagnostiku klasične svinjske kuge, molekularnu virologiju i genetiku (NRL) Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu.
Zbog vrlo visokog rizika od pojave ASK u 2018/19. propisane su i dodatne mjere sprječavanja ulaza i širenja virusa ASK, poput pojačanog izlova divljih svinja s ciljem smanjenja njihovog broja do 50% ukupne populacije. Naime, velika gustoća divljih svinja, glavni je čimbenik rizika širenja virusa ASK, a samom je njihovom migracijom moguće prenijeti virus i na udaljenosti od 50 km godišnje. Nadalje, UZŽSH je organizirao i proveo osam radionica sa svrhom upoznavanja lovaca i lovonamještenika s mjerama prevencije i suzbijanja ove vrlo opasne zarazne bolesti.
Smanjivanjem broja divljih svinja omogućuje se pravilno upravljanje lovištima, bolji uvid u zdravstveno stanje divljih svinja, a u slučaju pojave ASK, lakšu primjenu mjera za njezino suzbijanje. Druga značajna mjera je uvođenje strogih biosigurnosnih uvjeta u svih uzgoja svinja. Naime, tijekom 2018/19. UZŽSH je proveo nadzor nad svim uzgojima svinja zbog procjene primjenjene biosigurnosti. Propisane biosigurnosne mjere su donijete na temelju članka 17. stavka 1. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/13 i 148/13), te opisane u Naredbi o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2019. godini članku 39. poglavlju XIV.
Najsigurnija dijagnoza
Premda pojavu ASK može pratiti niz zamjetnih znakova bolesti, sigurna se dijagnoza može postaviti isključivo laboratorijskim pretragama i to izravnim dokazivanjem uzročnika ASK (izolacija virusa i hemadsorpcijski test, izravni imunofluorescentni test, imunoenzimni test za dokazivanje virusnih antigena i molekularnim metodama), ili neizravnim dokazivanjem prisutnosti specifičnih anti-ASK protutijela (imunoenzimni test te potvrdni imunoblotting test; neizravni imunoperoksidazni test). Postupci koji se koriste u tu svrhu su opisani Pravilnicima Republike Hrvatske (N.N. 112/07 i N.N. 116/2008), a usuglašeni su s preporukama i regulativama Europske komisije.
Kako prepoznati prve simptome bolesti?
Virus se iz inficirane svinje izlučuje putem sline, suza, nosnog sekreta, urina, fecesa i sekreta genitalnog trakta. U divljih svinja obično prolazi bez simptoma i razvija perzistentnu infekciju, a nasuprot tome u domaćih svinja razvija se u smrtonosni ishod. Bolest se prenosi i neizravnim putem preko kontaminiranih površina i ugrizom inficiranih krpelja (Ornithodorus erraticus).
Klinički oblik bolesti ovisi o virulenciji soja virusa, pa tako jako virulentni sojevi uzrokuju perakutni oblik bolesti s visokom temperaturom i naglo uginuće, te akutni oblik s visokom temperaturom, plitkim disanjem i gubitkom apetita uz pojavu opće slabosti i pospanosti. Akutni oblik bolesti vrlo je lako zamijeniti s nekim drugim zaraznim bolestima, prvenstveno s klasičnom svinjskom kugom, vrbancem i salmonelozom.
Inficirane životinje razvit će neke od sljedećih kliničkih znakova bolesti:
- Karakterističan je znak krvarenja po koži i sluznicama te gnojni sadržaj oko očnih spojnica
- pojava plavo-ljubičastog područja i krvarenja po ušima, trbuhu i stražnjim nogama
- iscjedak iz oka i nosa,
- crvenilo kože grudiju, trbuha, perineuma, repa i nogu,
- začep ili proljev
- povraćanje
- pobačaj gravidnih krmača
- krvavi pjenušavi sadržaj iz usta i nosa
- nekoordinirano kretanje koji se javlja dan do dva prije uginuća
Lešine uginulih svinja u akutnom obliku bolesti u dobroj su kondiciji, a vanjski patoanatomski znakovi su dobro uočljivi. Umjereno virulentni sojevi uzrokuju subakutan tijek s kliničkom slikom koja je slična akutnom tijeku izuzev izraženih vaskularnih promjena (krvarenja i edemi). Zbog oštećenih zglobova, ispunjenih tekućinom i fibrinom svinje se teško i bolno kreću. Slabo virulentni sojevi izazivaju kroničan tijek bolesti koji se odlikuje nekrotičnim oštećenjima kože, upalom zglobova, respiratornim poremećajima, općom slabošću, pobačajem i niskim postotkom uginuća. Kod infekcije s jako virulentnim sojevima do uginuća dolazi nakon 6-9 dana, a ako se radi s umjereno virulentnim sojevima uginuće nastupa u roku od 15 dana. Mortalitet iznosi više od 90 posto, a kod svinja koje prežive infekciju ostaju doživotnim nositeljem i izlučivačem virusa. To je i razlog zašto se kod potvrde dijagnoze afričke svinjske kuge kod jedne svinje, moraju obavezno usmrtiti sve svinje na farmi.
Danas se najsigurnija prvotna dijagnoza ASK postavlja usporednim testiranjem molekularnim metodama za dokaz virusne DNK i imunoenzimnog testa za dokaz anti-ASK protutijela, te su to metode odabira i NRLa sa svrhom dijagnostike i tijekom provedbe monitoring programa. Međutim, NRL obavlja i sve ostale potvrdne metode preporučene od strane EURLa.
Sve svinje kod kojih se sumnja na bolest, one koje su uginule od nepoznatog uzroka ili su nađene uginule, treba žurno prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi zbog daljnjeg postupanja i slanja na laboratorijska testiranja.
Što kad se bolest pojavi?
Propisane mjere ukratko podrazumijevaju usmrćivanje svih bolesnih i na bolest sumnjivih svinja uz pravilno uklanjanje njihovih lešina, karantenu, zabranu prometovanja svinjama i njihovim proizvodima u zaraženom području, praćenje zdravstvenog stanja svih domaćih i divljih svinja uz provedbu dodatnih mjera koje se uvode u lovištima te laboratorijska testiranja sa svrhom potvrde ili isključivanja infekcije.
S obzirom da u prepoznavanju bolesti sudjeluju različiti sektori, pojačana je komunikacija i koordinacija između uzgajivača svinja, lovaca, doktora veterinarske medicine te veterinarskih inspektora i ostalih zainteresiranih dionika, uz kontinuirano informiranje sa svrhom upoznavanja s osobitostima pojave i mjerama suzbijanja ove vrlo opasne zarazne bolesti.
Veliku ulogu u širenju ima i ljudski faktor, stoga se svi držatelji svinja trebaju strogo pridržavati svih propisanih mjera te svih mjera koje odredi Ministarstvo poljoprivrede i veterinarska inspekcija.
Svi posjednici svinja i lovci mogu se za sva pitanja obratiti u Ministarstvo poljoprivrede, u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: veterinarstvo@mps.hr ili na broj telefona 01/6443-540, ili se mogu obratiti svojim veterinarima. Svako uginuće i pojavu znakova bolesti odmah i žurno treba prijaviti veterinaru. Najstrože je zabranjeno zakapanje uginulih svinja ili odvoz lešina bez prethodne prijave veterinarima.
 doći u Hrvatsku.){kind=link}